Prosječnoj odrasloj osobi potrebno je od sedam do devet sati neprekinutog noćnog sna za normalno funkcionisanje organizma.
Manjak sna je pošast modernog doba te se uvijek ističe važnost dovoljne dužine sna tokom noći. Međutim, rijetko se govori o hipersomniji odnosno prekomjernom spavanju i njegovom utjecaju na organizam.
Nakon više od decenije kao ljekar hitne pomoći u bolnici Ramón y Cajal, doktor Cesar Carballo odgovorio je na jedno od najtraženijih pitanja čitalaca Marce. Da li je loše spavati prekomjerno ili možete li imati više negativnih efekata nego pozitivnih?
“Ne preporučuje se puno spavati. Spavanje duže od devet sati ima štetne posljedice po zdravlje jer uključuje poremećaj sna koji je jednako negativan kao i malo spavanje. Ovo je prva stvar koju trebate znati”, kazao je.
U slučaju depresije, jedan od simptoma koji se uočavaju je hipersomnija, odnosno često boravak u krevetu. Dugo boravak u krevetu može dovesti do dijabetesa, jer se visoki nivoi glukoze pohranjuju zbog neaktivnosti kojom se ta glukoza ne sagorijeva.
Spavanje duže od devet sati povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također, tako dugo spavanje uzrokuje povećanje ovih zaliha glukoze, što također utiče na gojaznost i poremećaje u rasporedu ishrane.
