Popodnevna dremka može pomoći u vraćanju energije, poboljšanju koncentracije i raspoloženja, ali vrijeme odmora ima važnu ulogu.
Neuronaučnica Chelsie Rohrscheib upozorava da spavanje nakon 16 sati može otežati uspavljivanje navečer i negativno utjecati na kvalitet noćnog sna.
Kratko spavanje tokom dana često je način da se oporavimo od umora, ali kasno poslijepodnevno drijemanje može poremetiti prirodni ritam spavanja i budnosti.
Taj poremećaj može dovesti do otežanog uspavljivanja, češćih buđenja tokom noći i osjećaja nedovoljne odmorenosti ujutro.
Stručnjakinja preporučuje ograničiti dnevni odmor na 20 do 30 minuta, idealno između 12 i 14 sati, kako bi se izbjeglo narušavanje noćnog sna.
Potrebe za snom razlikuju se od osobe do osobe, naročito kod onih sa drugačijim dnevnim ritmom ili radom u smjenama.
Ako se potreba za spavanjem tokom dana javlja svakodnevno, moguće je da kvalitet noćnog sna nije dobar, pa se preporučuje praćenje navika i eventualni razgovor s ljekarom.
