KolumnePolitika

Crne košulje su stigle u odijelima: Ko normalizira mržnju u Hrvatskoj?

Nenad Pejić piše o antisemitskim incidentima u Splitu, političkom koketiranju s ekstremnom desnicom i posljedicama normalizacije mržnje.

Nakon skandaloznog ponašanja splitske Torcide uoči utakmice Hajduka i Ajaxa, na kojem se zazivao Adolf Hitler, pjevalo „Visoke peći, potpaljujem ja, dva reda koksa, tri Židova. Židov se dere aaaa“, zatim vikalo „Gazi, gazi, gazi Židove“, „Ustaj Adolfe“ i „Ajmo, ajmo, ustaše“, policija je prijavila 23 osobe koje su ukupno do sada prijavljivane za 212 kaznenih djela i čak 426 prekršaja, od kojih je 48 krvnih delikata. Neredi na sportskim natjecanjima najblaži su dio njihove problematične povijesti. Za sedmoricu su već izrečene pravomoćne presude.

Što uopće rade ti tipovi na slobodi!

Incidenti u Splitu nadilaze ovdašnju lokalnu i regionalnu navijačku baštinu. Nasilje postaje problem vlade Hrvatske i na domaćem i na međunarodnom planu.

Političko koketiranje s radikalnom desnicom

Nacizam se u Hrvatsku nije vratio u crnim košuljama nego u odijelima s kravatom onih koji su koketirali s radikalnom desnicom ne bi li tako osigurali većinu u Saboru. Koketirali su tako što nisu donijeli opću zakonsku zabranu ustaških simbola, a pozdravu „Za dom spremni“ godinama ostavljali prostor pravnih i političkih dvojbi, premda se njegovo korištenje u određenim okolnostima kažnjava. Koketiraju time što sudovima treba godinu dana da podignu optužnicu protiv osmorice koji su organizirali napad na Dane srpske kulture u Splitu, što se relativizira pjevanje ustaških pjesama ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu i prijetnje mladim srpskim sportašima u Rijeci.

Crne košulje su stigle nakon toga.

Kada se nacionalistički duh i mržnja puste iz boce radi kratkoročnog političkog profita, vlast pritom može vjerovati da će njime upravljati, usmjeravati ga i zaustaviti kada joj više ne bude potreban. Ali, jednom normalizirana mržnja ne ostaje poslušno sredstvo u rukama onih koji su je normalizirali.

Ona s vremenom počinje određivati granice društveno prihvatljivog, a političari koji su je poticali otkrivaju da više ne kontroliraju ni njezinu snagu ni njezine posljedice. Osobno ne mislim da je HDZ namjerno proizveo uvjete promocije nacističkih simbola, nego mislim da politička trgovina s ekstremnom desnicom ima posljedice koje nadilaze računicu o parlamentarnoj većini.

Reakcije vlasti i odgovornost političara

Sada se protura teza da su nacistički izgredi u Splitu možda posljedica djelovanja obavještajaca iz Srbije. Nema dokaza da je to točno, mada nema sumnje da se povicima u Splitu raduju u kabinetima vlasti u Beogradu. Čak i da je ta teza istinita, ona ne umanjuje odgovornost onih koji s krajnjom desnicom koketiraju, nego je povećava.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković osudio je antisemitske poruke i pozvao policiju i sudove da reagiraju. Bilo je sličnih izjava i ranije, ali nije bilo sudske reakcije.

S druge strane, Ivan Penava, čelnik Domovinskog pokreta koji je koalicijski partner HDZ-a, nakon što je osudio nacističke i antisemitske poruke, napao je medije zbog izvještavanja o incidentu, kao i Ministarstvo unutarnjih poslova, kako kaže, radi „pumpanja ove teme do besvijesti“. Penava tako relativizira ovaj incident.

Hoće li HDZ spašavati sebe ili državu?

Da li će HDZ sada spašavati sebe ili državu? Odgovor će stići iz kabineta premijera kroz razgovor s čelnikom Domovinskog pokreta.

Ako se on završi pomirenjem i odobrenjem možda nekih od projekata koje želi Domovinski pokret, onda ćemo ubrzo svjedočiti nekom novom divljanju. Ako se završi drugačije, a sudovi počnu raditi svoj posao, Hrvatska će, najvjerojatnije, izbjeći najgori mogući scenarij.

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button