Iskustva djevojčica, djevojaka i žena s tehnologijom koja je transformirala i revolucionalizirala društvo te postala nezaobilazan aspekt ljudskog života trebala bi biti jednaka iskustvu bilo koje druge osobe.
Ipak, činjenica je kako je upravo njihova sloboda u takvom slojevitom okruženju iznimno narušena, pokazalo je prvo istraživanje u BiH koje je provela organizacija “One World Platform”, a koje se bavi ženskim pravima i sigurnosti na internetu.
Prijetnje i uvrede preko SMS-a i e-maila, objavljivanje uvredljivog sadržaja, krađa identiteta, otimanje blogova žrtvama i nadopunjavanje uvredama i seksualnim sadržajima tek su neki od alata za tiho i trajno maltretiranje.
Za razliku od fizičkog, virtualno zlostavljanje traje u svako doba, na svakom mjestu, velikom brzinom.
Žrtva i kada ne dobije poruku, strepi u neizvjesnom iščekivanju novih. Belma Kučukalić, koordinatorica programa “Ženska prava”, koja je radila na istraživanju, istaknula je u razgovoru za AA da je digitalno nasilje i dalje tabu-tema u BiH, s obzirom na to da takav oblik maltretiranja ljudi ne prepoznaju kao nasilje.
“Jedan od najvažnijih zaključaka istraživanja je to da digitalno nasilje itekako postoji u BiH i regiji, kao i da se o tome ne priča i da se ono i dalje tretira kao tabu-tema. Budući da se ne govori o tome, trenutak kada djevojka ode u policiju ili se obrati nekome, to se tretira kao izolirani slučaj i najčešće joj se govori da se povuče iz online prostora, izbriše svoje profile na društvenim mrežama, promijeni broj telefona i na taj način se kratkoročno govori o zaustavljanju i rješavanju problema. Jedna od vrlo važnih stvari istraživanja je da se osjeti potreba za zakonom koji se zaista bavi digitalnim nasiljem kao takvim”, kazala je Kučukalić.
Osobe iz urbane sredine više su izložene uznemiravanju na internetu, dok one iz ruralnog područja nisu bile izložene takvoj vrsti uznemiravanja, osim prijetnji SMS porukama.
Zlostavljači su često ostvarili svoje prijetnje i u fizičkom prostoru.
