Čedo Jovanović: Doći ću u Srebrenicu 11. jula jer osjećam potrebu da budem tamo

Gotovo svake godine neposredno pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kada se obavlja dženaza i ukop posmrtnih ostataka nevino stradalih civila, intenziviraju se političke izjave zvaničnika iz BiH i Srbije o samim događajima u Srebrenici 1995. godine i o potrebi da državni vrh Srbije prizna da se dogodio genocid.

Odlukom Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici da u Potočare nije dobrodošao niko, ko negira da se u Srebrenici dogodio genocid, ponovo su se uzburkale strasti.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić ove godine neće prisustvovati komemoraciji žrtvama u Potočarima, ali svoj dolazak je najavio Čedomir Jovanović.

“Želim da vjerujem da ćemo doživjeti vrijeme kada će biti normalno da predsjednik ili premijer Srbije budu u Srebrenici, da ne izmišljaju druga imena za genocid koji se tamo dogodio, da ne dolaze tamo zato što to od njih neko traži, nego zato što su pobijeni nedužni ljudi i što normalni ljudi u normalno vrijeme razumiju, bez da im iko objašnjava, da je svaki bol isti i da nemamo na svijetu mnogo ljudi bližih nego što smo mi jedni drugima. Želim da vjerujem da je pred nama vrijeme kada će Srbija do kraja raskrstiti sa zločinačkom politikom koja u negiranju genocida ima svoj posljednji izraz, kao i da će raskrstiti sa zločincima koji su je sprovodili. Doći ću u Srebrenicu, jer vjerujem da takve odnose možemo izgraditi, jer osjećam duboku ljudsku potrebu da budem tamo 11. jula i jer se danas ne smijemo sklanjati pred onima koji bi željeli opet da nas vrate mržnji i ludilu koje nas je sve tako skupo koštalo”, kazao je Jovanović.

Jovanović također ističe da bez potpune iskrenosti u međusobnim odnosima u regionu, što podrazumijeva normalizaciju stanja na Kosovu, priznanja genocida u Srebrenici i još mnogo toga, zajednički regionalni projekti bit će samo usamljeni incidenti.

“Svako pitanje koje pokušava da rasvijetli stanje u našem regionu sudari se sa istim odgovorom; da bismo imali drugačiji region, odnose zasnovane na razumijevanju i saradnji, tržište, jedinstven kulturni prostor, da bismo se pomjerili iz živog blata koje nas žive jede već dvije decenije, moramo prvo odlučiti šta hoćemo da budemo i kako to želimo da postignemo. Sve dok naša namjera da krenemo ka Evropi i ka normalizaciji stanja u regionu ne bude imala izraz u jasnim političkim odlukama, od normalizacije stanja na Kosovu do priznavanja genocida u Srebrenici, od približavanja spoljne politike EU do poštovanja zakonom propisanih sloboda, ako ne pokažemo sposobnost da razumijemo druge onako kako bismo željeli da oni razumiju nas, svaka priča o zajedničkim projektima bit će usamljeni incident, priča za dnevnike ili strane državnike koji obilaze domorodačka plemena. Ako hoćemo drugačiji i funkcionalniji svijet oko sebe, mi sami moramo biti drugačiji nego što jesmo”, smatra Jovanović.

Kada je u pitanju politička situacija u Srbiji lider LDP-a smatra da je Srbija sada na prekretnici, jer postoji opredjeljenje da se ide putem evropskih integracija, a s druge strane sve je manje razumijevanja za sve ono što predstavlja vrijednosti evropskog društva.

“Danas u Srbiji 80 posto stanovništva daje prednost “čvrstoj ruci” u odnosu na demokratske procedure, kod velikog dijela stanovništva spremnost da se kritički odredi prema prošlosti gotovo da ne postoji. Medijske slobode su na historijskom minimumu i veliki dio društva radije zamišlja Srbiju kao ruski oslonac za sukobe sa Zapadom nego kao dio mirnog, stabilnog i integrisanog regiona.

Ulazak stranaka ekstremne desnice u parlament jeste opominjući izraz ovog trenda, ali i ubuduće će glavno pitanje ostati u kojoj mjeri će slijedeća vlada biti spremna da sprovodi evropsku politiku za koju je dobila ozbiljnu podršku na prošlim izborima. Svako glumatanje reformi Srbiju gura u zagrljaj snagama koje su je uništavale u prošlosti, i rješenost da umjesto priče o reformama dobijemo prave reforme najbolje će se vidjeti kroz odnos prema regionu i spremnost da se uklopimo u evropske bezbjednosne i spoljnopolitičke okvire”, naglašava Jovanović.

Koliko će nova vlast u Srbiji biti spremna da krene putem transformacije u jedno drugačije društvo pokazat će se u narednih nekoliko mjeseci. Srbija je dobila značajnu podršku u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom, ali bez konstruktivnije uloge prema BiH, bez favoriziranja manjeg bh. entiteta ta transformacija neće biti potpuna.

“Ako slijedeća vlada ozbiljno pristupi realizaciji Briselskog sporazuma, ako zauzme konstruktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini, ako ozbiljno krene da se približava evropskoj bezbjednosnoj i spoljnoj politici, doći će vrijeme kad će se proces pregovaranja odblokirati. U suprotnom, bez istinske želje da se promijene odnosi u regionu i da se Srbija organizuje kao zemlja slobodnih medija i pravosuđa, transformisanog državnog aparata, regulisanog položaja svih manjina, poglavlja pregovora sa Evropskom unijom bit će samo prazna ljuštura briselske birokratije i neće nas odvesti nigdje”, zaključuje Jovanović.

Izvor: klix