Lifestyle

Sada je moguće izabrati pol bebe prije začeća!

Kada bilo koja ženka sisara – uključujuči i ljude – proizvede jajnu ćeliju (ovum), ona će uvijek imati X, ili ženski, hromozom. Međutim, svaki spermić muškarca može sadržavati ili X ili Y (muški) hromozom. S toga, pol budućeg potomka određuje hromozom spermića koji oplodi ovum.

Ako dijete ima XX hromozome, djevojčica je, a ako ima XY dječak je. Prosječni ejakulat sadrži otprilike ravnomjernu mješavinu X i Y spermića (50/50). Oko 49,6 % svih ljudi na svijetu je ženskog pola.

Međutim, neki bi voljeli i da je situacija obrnuta. U nekim kulturama i zemljama, kako nekada tako i danas, daleko više žele dječake nego djevojčice. Tako duboko usađena preferensa može izazvati štetne društvene pa čak i ekonomske razlike koje je teško popraviti. Pa ipak, budući roditelji se već eonima upuštaju u tradicionalne i narodne rituale sa ciljem povećanja šansi za dobijanje muškog dijeteta, a ginekolozi skupim i rizičnim procedurama pokušavaju da razdvoje spermiće sa Y hromozomom za in vitro upotrebu.

Pokušaji obje grupe su bili otežani nedostatkom jednostavnog, pristupačnog i bezbjednog načina da odrede da li je spermić nosilac X ili Y hromozoma ili da povećaju šanse za muško potomstvo. Sve do sada.

Prema otkriću tri istraživača sa Univerziteta u Hirošimi, postoje geni koji se nalaze samo u X spermićima, te se može uticati na njih da plivaju sporije od Y spermića. Time bi ih doktori vrlo lako identifikovali, a takođe bi i njihove šanse za oplodnju jajne ćelije bile značajno manje.

Ovo istraživanje je objavljeno u ovomjesečnom izdanju časopisa PLOS Biology.

OTKRIĆA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje koje je vodio Masayuki Shimada je otkrilo da postoji nekih 500 aktivnih gena u X spermićima koji ne postoje u Y spermićima. Od tih 500, njih 18 je zaduženo za receptore. Naučnici su otkrili da vezivanje hemikalije pod nazivom rezikuimod na dva ovakva receptora – 7 i 8 (TLR7/8) – uzrokuje da X spermić pliva sporije od Y spermića.

Osim ove promjene u brzini kretanja usljed male proizvodnje energije, ovakvi spermići nemaju drugih posljedica. Takođe su otkrili i da jednostavno uklanjanje rezikuimoda eleminiše i efekte ove hemikalije.

Kako bi otkrili da li ova promjena brzine kretanja zaista utiče na omjer polova oplođenih jajnih ćelija, tretirali su mišju spermu rezikuimodom kako bi razdvojili spore i brze plivače. Koristeći samo brze plivače umjetno oplođena legla su imala 90% mužjaka. Koristeći samo spore plivače, legla su  bila 81% ženska. Iako ovi rezultati nisu u potpunosti crno-bijeli, i dalje su izuzetni.

ŠTA OVO ZNAČI?

U članku koji je pratio studiju, Shimada kaže:

„Diferencijalni izraz recepcijskih gena od strane dva polna hromozoma daje osnovu za novu i potencijalno vrlo korisnu metodu za odvajanje X i Y spermića, a ovom metodom smo već uspjeli i da selektivno proizvedemo muško ili žensko tele i prase.“

Dodao i da je upotreba ove metode za reprodukciju ljudi i dalje upitna jer tu postoje i značajni etički problemi koji nisu u vezi sa njenom korisnošću.

Ako se rezultati ovog istraživanja ipak počnu sprovoditi i na ljude, posljedice bi mogle biti vrlo zabrinjavajuće. Reklamiranje legalnih sredstava za usporavanje X spermića, što direktno smanjuje šanse za dobijanje ženskog potomstva, moglo bi postati dostupno u mjestima koja daleko više žele mušku djecu. Stručnjakinja za genome Alireza Fazeli sa Univerziteta Tartu u Estoniji je izjavila:

„Brine me društveni uticaj ovoga. Vrlo je jednostavno. Mogli biste to početi raditi odmah u svojoj spavaćoj sobi i niko vas ne bi mogao zaustaviti.“

Istovremeno, ovakva praksa bi mogla voditi do zdravijih trudnoća žena u čijoj porodici postoji genetska istorija bolesti u vezi sa polom.

Ovo otkriće bi takođe moglo biti korisno u prehrambenoj industriji. Na primjer, u mliječnoj industriji mogućnost pouzdane proizvodnje ženki putem sortiranja sperme prije ljudski-potpomognute oplodnje mogla bi biti značajno humanija, jer bi mlade mužjake spasila od kratkog, okrutnog života u kome se odgajaju kako meso.

Izvor: Saša Leper/Lola magazin

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button