Naučnici su najavili početak nove ere liječenja Alzheimerove bolesti nakon što je kliničko ispitivanje potvrdilo da novi lijek usporava kognitivni pad kod pacijenata s ranim stadijima bolesti.
Rezultat dolazi nakon desetljeća neuspjeha na tom polju i potaknuo je stručnjake da kažu da bi se Alzheimerova bolest, koja pogađa 30 miliona ljudi u svijetu svijeta, mogla izliječiti.
“Ovo je prvi lijek koji pruža stvarnu mogućnost liječenja za pacijente s Alzheimerom”, rekao je Bart De Strooper, direktor britanskog Instituta za istraživanje demencije na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
“Iako se kliničke koristi čine donekle ograničene, može se očekivati da će s vremenom postati očitije,” kazao je De Strooper
Lijek, lekanemab, je terapija antitijelima koja uklanja nakupine proteina zvane beta amiloid koji se nakupljaju u mozgu.
Nejasno je koliko nakupine pokreću Alzheimerovu bolest, ali kod pacijenata s nasljednim oblicima bolesti, čini se da utiru put kaskadi moždanih promjena koje postojano uništavaju moždane stanice.
Razvojni programeri Lecanemaba, Biogen u SAD-u i Eisai u Japanu, objavili su vrhunske rezultate kliničkog ispitivanja na gotovo 1800 pacijenata u septembru, ali naučnici na tom području s nestrpljenjem su čekali potpune podatke koji su objavljeni u utorak u New England of Journal of Medicine.
To je pokazalo da lijek smanjuje pad ukupnih mentalnih vještina pacijenata za 27 postom tokom 18 mjeseci, skroman, ali značajan rezultat.
“Vjerujem da potvrđuje novu eru modifikacije lijeka za Alzheimerovu bolest. Era koja dolazi nakon više od 20 godina napornog rada na anti-amiloidnim imunoterapijama, od strane mnogo, mnogo ljudi, i mnogo razočaranja na tom putu,” rekao je Nick Fox, profesor kliničke neurologije i direktor Centra za istraživanje demencije na UCL-u.
Alzheimerovu bolest čini gotovo dvije trećine od 55 miliona ljudi koji žive s demencijom u svijetu. To je vodeći uzrok smrti u Velikoj Britaniji, pacijenti obično umiru unutar sedam godina od dijagnoze.
Bolest košta Veliku Britaniju 25 milijardi funti godišnje, a očekuje se da će se broj gotovo udvostručiti na 47 milijardi funti do 2050. godine. Najčešći rani znakovi su problemi s pamćenjem, ali kako bolest napreduje, ljudi se mogu naći izgubljeni na poznatim mjestima, imati problema s donošenjem odluka , bore se s jednostavnim zadacima i na kraju ne mogu jesti ili se kretati bez pomoći.
Desetljećima su trajali napori da se bolest uspori, zaustavi ili poništi, što je farmaceutske tvrtke koštalo milijarde dolara, a neke je prisililo da potpuno napuste polje. Mnogi lijekovi nisu pokazali nikakvu korist u ispitivanjima jer su pogodili krivu molekularnu metu ili su testirani na pacijentima čija je bolest bila previše uznapredovala. Očekuje se da će pozitivni rezultati lekanemaba dovesti do nove generacije lijekova koji nude sve bolju kontrolu bolesti.
Usred općeg uzbuđenja zbog rezultata, istraživači su istaknuli brojne probleme koji bi mogli spriječiti usvajanje lijeka.
Lekanemab je skup, košta između 10.000 i 30.000 funti po pacijentu godišnje i ima tako skroman učinak, barem tijekom 18 mjeseci, da nije jasno hoće li pacijenti primijetiti ikakvu korist.
Nije jasno kada će ga, pa čak ni hoće li ga odobriti Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode Velike Britanije i Nacionalni institut za kvalitet zdravlja i skrbi, prenosi Guardian.
