Prosječna globalna temperatura bila je 1,65 °C iznad predindustrijskog nivoa, a august je izjednačio rekord za najtopliji mjesec ikada zabilježen
August 2026. bio je najtopliji mjesec ikada zabilježen na globalnom nivou, izjednačivši rekord koji je postavljen u julu 2023. godine. Prema podacima klimatske službe Evropske unije Copernicus, prosječna temperatura zraka na Zemlji iznosila je 16,96 °C. Istovremeno, globalna temperatura bila je 1,65 °C iznad procijenjenog predindustrijskog nivoa. Time je prvi put od novembra 2025. godine zabilježen mjesec iznad granice od 1,5 °C.
August izjednačio rekord
Podaci Copernicusa pokazuju da je august 2026. bio najtopliji august u dostupnom nizu mjerenja. Prosječna temperatura od 16,96 °C bila je 0,85 °C viša od prosjeka za period od 1991. do 2020. godine. Osim toga, august je bio i zajedno najtopliji mjesec u historiji mjerenja, izjednačivši se s julom 2023. Razlika između ta dva mjeseca bila je manja od 0,01 °C. Zanimljivo je i da je august ove godine bio 0,06 °C topliji od jula. To je neuobičajeno jer je juli, prema dugoročnim podacima, najčešće najtopliji mjesec u godini.
Šta znači granica od 1,5 °C?
Prema podacima Copernicusa, globalna temperatura u augustu bila je 1,65 °C viša od procijenjenog prosjeka za period 1850–1900. Međutim, važno je napraviti razliku između jednomjesečnog prekoračenja i dugoročnog zagrijavanja. Jedan mjesec iznad 1,5 °C ne znači da je dugoročni temperaturni cilj formalno trajno probijen. Ipak, ovakvi podaci pokazuju koliko se globalni klimatski sistem zagrijava. Prema Copernicusu, august je bio prvi mjesec iznad 1,5 °C od novembra 2025. godine.
Rekordne temperature i na morima
Novi rekord nije zabilježen samo na kopnu.
Prosječna temperatura površine mora izvan polarnih područja u augustu iznosila je 21,07 °C, što je najviša vrijednost zabilježena za taj mjesec. Istovremeno, riječ je o zajednički najvišoj mjesečnoj vrijednosti za bilo koji mjesec, izjednačenoj s rekordom iz marta 2024. godine. Još jedan rekord zabilježen je 24. i 25. augusta. Tada je dnevna temperatura površine mora izvan polarnih područja dostigla 21,11 °C, čime je postavljen novi rekord.
Evropa iza sebe ostavila ekstremno toplo ljeto
Posljedice visokih temperatura posebno su bile vidljive u Evropi. Copernicus navodi da je ljeto 2026. bilo treće najtoplije ljeto u Evropi, dok je zapadna Evropa zabilježila najtoplije ljeto u historiji mjerenja. Prosječna temperatura za zapadnu Evropu od juna do augusta dostigla je 21,69 °C. Tokom augusta temperature su bile znatno iznad prosjeka i u dijelovima Balkana. Copernicus navodi da su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Italija i druga područja zabilježili temperature uglavnom 3 do 5 °C iznad prosjeka. To pokazuje da globalni rekord nije ostao samo statistika. Ekstremne temperature već se direktno odražavaju na pojedine evropske regije.
El Niño dodatno pojačava zagrijavanje
Na klimatsku sliku utiče i prirodni fenomen El Niño.
Prema Copernicusu, u augustu su zabilježene rekordno visoke temperature površine mora u tropskom Pacifiku, dok se razvijaju snažni El Niño uslovi. Ipak, dugoročni trend globalnog zagrijavanja ne može se objasniti samo ovim prirodnim fenomenom. Copernicus navodi da su rekordne temperature povezane s globalnim zagrijavanjem uzrokovanim emisijama nastalim sagorijevanjem fosilnih goriva, uz dodatni utjecaj trenutno snažnog El Niña.
Novi podaci ponovo upozoravaju na klimatske ekstreme
August 2026. tako je donio još jedan snažan signal o stanju globalne klime. Rekordna temperatura zraka, rekordno toplo more i ekstremno toplo evropsko ljeto pokazuju da se klimatski ekstremi nastavljaju pojavljivati širom svijeta. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da posljedice ovakvih temperaturnih ekstrema nisu ograničene samo na vremenske prilike. One mogu utjecati na poljoprivredu, dostupnost vode, ekosisteme, zdravlje ljudi i ekonomiju. Zbog toga novi podaci Copernicusa predstavljaju još jedan važan pokazatelj promjena koje se odvijaju u globalnom klimatskom sistemu.
