Kažu da su bogati oni koji imaju prave prijatelje, a ne oni koji imaju silna materijalna blaga. Da li je to zaista istina? Šta leži u temeljima ljudskog prijateljstva? Kako gradimo prijateljstva i za šta nam ona služe? Gledajući Maslowljevu hijerarhiju potreba, one koje se odnose na pripadanje i prijateljstvo dolaze odmah nakon onih koje su osnove preživljavanja, odnosno fizioloških potreba i potreba za sigurnošću. Biti emocionalno povezan s drugim jedinkama u društvu bitna je značajka ljudskog postojanja. Postoje razne vrste prijateljstava: komšijska, školska, radna, istospolna, ona najbolja i slično. Međutim, koje god okolnosti dovedu ljude u fizičku blizinu da bi se njihova interakcija smatrala prijateljstvom mora posjedovati sljedeće karakteristike:
- Dijadan odnos – Da bi se prijateljstvo razvilo, dvije osobe moraju proći niz interakcija kroz koje upoznaju jedna drugu. Koliko god nam se neko sviđao, ukoliko ne postoji razmjena iskustava, nećemo moći ostavariti prijateljski odnos s njima.
- Reciprocitet – Kada stupimo u interakciju sa osobom moramo dijeliti isti naklon i emoconalnu povezanost. Emocije koje razmjenjujemo moraju biti pozitivne. Sa prijateljima se smijemo češće, razmjenjujemo intimne detalje iz svoga života i pjevamo, te na taj način podstičemo svoj mozak da luči hormone sreće koji zauzvrat učvršćavaju pozitivne osjećaje koje imamo prema drugoj osobi.
- Dobra volja – Prisilni odnosi se ne mogu smatrati prijateljstvom. Tomu svjedoče mnoge porodične veze koje do kraja ostaju samo to – prisilne veze krvlju i koje ne razviju dubine do kojih mogu ići prijateljstva.
- Ravnopravnost – U prijateljstvu nema mjesta autoritetu. Obje strane zajednički sudjeluju u donošenju odluka koje su u zajedničkom interesu.
- Ulaganje vremena – Da bi prijateljstvo ojačalo i ostalo jako moramo ulagati vrijeme i druge resurse u njega. Ljudi prijatelje često smatraju privilegijom ili nečim što se podrazumijeva samo po sebi ne shvatajući da se duboki i jaki odnosi grade godinama. Često se baziraju i na ‘žrtvi’, primjerice kada se ostavljaju planovi da bi se pomoglo prijatelju u nevolji.
- Saradnja – ‘Pomozi ti meni, pomoći ću i ja tebi’ jedan je od prvih kamena temeljaca u izgradnji prijateljstva. Od drugih ljudi želimo nešto što ne možemo sami sebi dati i to nas ne čini prijateljima iz interesa, već najobičnijim ljudskim bićima. Kada izađemo na kahvu s prijateljima često očekujemo smijeh, dobro raspoloženje ili rame za plakanje. Sve su to vidovi pomoći koje nam drugi ljudi mogu pružiti. Ukoliko osjetimo da dajemo više nego što dobijamo, često se povlačimo iz takvog odnosa.
- Uživanje u zajedničkim aktivnostima – Prijatelje često biramo na osnovu sličnih interesa, jer smatramo da će nam ti ljudi olakšati pristup aktivnostima koje mi smatramo privlačnim.
Mnoge druge karkteristike definišu prijateljstvo poput iskrenosti, empatije, poštovanja i povjerenja. Čini se da je prijateljske odnose nekada teže definisati od ljubavnih koji za cilj najčešće imaju razmnožavanje i podizanje potomstva. Nekada gubitak prijatelja može biti više devastirajući od gubitka romantične veze. S druge strane nezdrava prijateljstva na nas mogu utjecati lošije od bilo kojeg drugog odnosa. Kada porodica i posao postaju opterećujući blagotvorno za naše mentalno zdravlje je okretanje prijateljima i traženju nove prespektive u rješavanju postojećih problema ili životnih nedaća. Ne zaboravite reći svojim prijateljima koliko ih volite, pogotovo u neizvjesnim vremenima kad nam svima treba socio-emocionalna podrška.
