Pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH danas se našao paket zakona koji se odnosi na liberalizaciju finansijskog tržišta, a samostalni federalni zastupnik i ekonomista Admir Čavalić poručuje da bi riječ mogla biti o jednoj od najvažnijih ekonomskih reformi u posljednjih nekoliko godina.
Nakon sjednice Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Čavalić je naveo da je čak 17 tačaka dnevnog reda dobilo jednoglasnu podršku članova odbora. Među njima su, između ostalog, zakoni o lizingu, deviznom poslovanju i osiguranju.
Prema njegovim riječima, riječ je o reformama koje su se u Federaciji BiH trebale provesti znatno ranije, a koje bi mogle donijeti vidljive promjene u funkcionisanju finansijskog sistema.
Elektronski novac prvi put u zakonodavstvu
Posebno važni su Zakon o finansijskim uslugama, Zakon o računima za plaćanje i Zakon o elektronskom novcu. Ovim propisima u pravni sistem Federacije BiH prvi put se uvodi institut elektronskog novca, čime se domaće zakonodavstvo usklađuje sa praksom koja već postoji u pojedinim zemljama regiona.
Za građane bi ove promjene mogle donijeti i konkretnu finansijsku korist. Planirano je uvođenje takozvanog osnovnog računa, odnosno bankarskog računa sa minimalnim troškovima održavanja.
Takav model računa trebao bi biti posebno prilagođen osobama slabijeg imovinskog stanja, a procjenu o tome ko ima pravo na ovu vrstu računa davalo bi Ministarstvo finansija.
Podizanje novca u trgovinama
Jedna od novina o kojoj se govori jeste i mogućnost podizanja gotovine na prodajnim mjestima. To bi značilo da bi građani, prilikom plaćanja u supermarketima, mogli podići određeni iznos gotovine direktno na kasi.
Takva praksa već postoji u nekim zemljama regiona i posebno je korisna u manjim sredinama gdje nema dovoljno bankomata.
Korak ka SEPA sistemu
Čavalić ističe da liberalizacija finansijskog tržišta ima i širi značaj, jer predstavlja važan korak ka uključivanju Bosne i Hercegovine u SEPA sistem, odnosno jedinstveno područje plaćanja u eurima.
Ulazak u ovaj sistem mogao bi donijeti brojne benefite, posebno za građane koji primaju novac iz inostranstva. Troškovi međunarodnih transfera i doznaka iz dijaspore u tom slučaju bili bi znatno niži nego danas.
Ipak, Čavalić upozorava da postoji mogućnost da političke teme u parlamentu zasjene raspravu o ekonomskim reformama koje bi mogle imati dugoročne posljedice za finansijski sektor u Federaciji BiH.
