Imali smo priliku porazgovarati sa dr. Amilom Srabović doktor dentalne medicine, na temu zdravlja naše djece.
- Šta je oralno zdravlje i zašto nam je važno?
Oralno zdravlje prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije je stanje zdravih i za funkciju sposobnih zuba i njihovih potpornih tkiva, uključujući zdravlje svih dijelova usne šupljine koji učestvuju u funkciji žvakanja. Oralno zdravlje je vrlo važno jer može uticati na svaki dio našeg života, od odnosa prema samom sebi, sticanja samopouzdanja za vrijeme školovanja te kasnije na poslu. Zubi su nam potrebni da pravilno jedemo, što je neophodno za dobru probavu i apsorpciju hranjivih sastojaka, zubi su nam potrebni da bi pravilno komunicirali, izgovarali riječi. S obzirom na sve navedeno oralna higijena iznimno je važna za pravilno funkcionisanje i održavanje općeg zdravlja.
Oralno zdravlje djece u Bosni i Hercegovini je jako loše, a o tome se malo govori. Moram spomenuti jedan poražavajući podatak. KEP indeks koji pokazuje zahvaćenost populacije zubnim karijesom, a predstavlja zbir karioznih, ekstrahiranih (izvađenih) i plombiranih zuba u većini Europskih zemalja iznosi ispod 3 dok u Bosni i Hercegovini iznosi 6,7 što znači da prosječan šestogodišnjak u Bosni i Hercegovini ima 6 pokvarenih zuba.
- Kada počinje briga za oralno zdravlje djece?
Briga za oralno zdravlje djeteta počinje već u prenatalnom periodu. Tokom trudnoće, majke trebaju voditi računa o ishrani, pravilnom održavanju oralne higijene i usvajanju adekvatnih oralno-higijenskih navika koje će pravovremeno prenijeti i na svoje potomke. Ishrana treba da sadrži dovoljne količine gradivnih materija. Takođe, važni su redovni odlasci kod stomatologa radi očuvanja oralnog zdravlja trudnice, te kako bi stomatolog dao potrebne informacije budućoj majci jer ukoliko majke na vrijeme usvoje pravilne oralno-higijenske navike, one će znati održavati oralnu higijenu svojoj djeci, te prenijeti ih na svoje dijete.
- Kako održavati oralnu higijenu svog djeteta?
Prvi stomatološki pregled trebalo bi obaviti u prvoj godini djetetovog života. Roditeljima se tokom prvog pregleda ukazuje i na značaj ishrane u prevenciji karijesa, te pravilnom održavanju oralne higijene. Roditelj mora održavati oralnu higijenu djeteta sve do 9-10 godine. Prije nicanja zuba, usnu šupljinu treba pažljivo očistiti gazom. Nakon nicanja zuba, iznikle zube prati svaki dan, uveče prije spavanja i ujutro nakon buđenja. Koristiti zubnu četkicu i pastu prilagođenu djetetovom uzrastu, posjećivati stomatologa redovno jer stomatolog određuje frekvencu posjeta tokom jedne godine te potrebne profilaktičke mjere i svakako ograničiti upotrebu šećera.
- Koliko je hrana bitna da se očuva oralno zdravlje?
Ishrana je jedan od najvažnijih faktora za rast, razvoj organizma i održavanje života svih živih bića. Pravilna ishrana je i najbolja zdravstvena metoda za prevenciju bolesti koju provodi svaki pojedinac, a omogućava unošenje svih potrebnih gradivnih materija. Usta i zubi kao početni dio probavnog sistema imaju važnu ulogu u uzimanju i daljoj pripremi hrane za varenje. Gubitak funkcije zuba može uzrokovati poremećaje gastrointestinalnog trakta i samog razvoja organizma. Takođe nepravilna ishrana majke u toku trudnoće rezultira promjenama na zubnom tkivu djeteta koje ostaju trajne i ne mogu se izliječiti. Djecu od najranijeg djetinjstva treba učiti i navikavati pravilnoj ishrani jer se tad stvaraju navike koje ostaju za cijeli život. Loši, istrošeni, potamnjeli zubi osim što utiču na fizički razvoj djeteta, takođe imaju veliki uticaj na mentalni i socijalni razvoj djeteta.
- Koji su najčešći problemi sa kojima se susrećete u praksi?
Karijes kao najčešće oštećenje tvrdih zubnih tkiva koje ukoliko se ne liječi može dovesti do gubitka zuba. Pored karijesa, se jako često dešava a gdje nam upravo treba multidisciplinarni pristup jesu loše navike kao grupa spoljašnjih faktora koje poslije rođenja utiču na nepravilan razvoj zuba i vilica, te anomalije jezika kao što je kratka podjezična resica. Lošim oralnim navikama smatraju se sve one koje mogu nepovoljno uticati na razvoj orofacijalnih struktura djeteta. Najčešče su to sisanje prsta, upotreba dude varalice, disanje na usta, grickanje noktiju ili drugih predmeta, dijete može imati kratku podjezičnu resicui sl. Kratka podjezična resica je urođena oralna anomalija jezika koja uzrokuje smanjenu pokretljivost jezika, te može predstavljati veliki problem tokom dojenja. Kod neke djece kratka podjezična resica u dojenačkoj dobi ne predstavlja problem, no u kasnijoj dobi, zbog intenzivnog rasta alveoralne kosti u visinu, očituje se u teškoći izgovora pojedinih glasova zbog nemogućnosti podizanja jezika na nepce. Takođe može uzrokovati druge ortodontske nepravilnosti.
Mi, zdravstveni radnici i saradnici, svi zajedno moramo raditi na razvijanju svijesti pojedinca o oralnom zdravlju i cjelokupnom zdravlju. U tom slučaju govorimo o multidisciplinarnom pristupu s obzirom da se u posljednje vrijeme sve češće susrećemo sa problemima koje ne možemo riješiti sami. Edukacija treba početi u prenatalnom periodu u školama za trudnice, nastaviti se u vrtićima i školama da bi i djeca od najranijeg djetinjstva postala svjesna važnosti oralnog zdravlja i cjelokupnog zdravlja. Opet ponavljam, akcenat je na roditeljima jer je oralno zdravlje djece u rukama njihovih roditelja.
