BiH

Tunel kroz planinu Prenj će probijati šest godina










Tunel Prenj najduža je i najsloženija građevina na cijeloj dionici autoceste od Konjica do Mostara, a dužina desne tunelske cijevi je 10.165, a lijeve 10.160 metara.

Zatvaranje finansijske kontrukcije za najzahtjevniji dio koridora 5C, za prostor od juga Mostara do Konjica, preduslov je za intenziviranje drugih aktivnosti na terenu, a odluka Vlade o početku pregovora o kreditnom zaduženju pokazatelj je kako se ulazi u posljednji dio priprema, piše bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista.

Autocesta od Mostara do Konjica uveliko će skratiti putovanje i biti ključni dio mozaika u povezivanju Hercegovine sa Bosnom, što je i strateški cilj, a na putu njegovog ostvarenja stoje dva najveća izazova – tunel kroz planinu Prenj, kao i dionica Mostar jug – Mostar sjever.

Možda će Vas zanimati i:

Na cijelom prostoru od Ovčara do petlje Mostar jug (koji će biti podijeljen na poddionice Ovčari – ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj, tunel Prenj – Mostar sjever, te Mostar sjever – Mostar jug) gradit će se 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje.

Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić za Večernji list je naglasio izniman značaj svih ovih dionica za dovršetak koridora 5C, najavivši kako se krajem godine očekuje raspisivanje konkursa.

Izgradnja kapitalnog i u strateškom smislu najvažnijeg, ali i tehnički najzahtjevnijeg, projekta na koridoru 5C – tunela Prenj trebala bi trajati 70 mjeseci, tako da bi ovi radovi bili završeni sredinom 2027. godine, čime bi se kompletirala izgradnja koridora 5C na teritoriji Federacije BiH.

Najduža i najsloženija građevina

Izuzev tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela pa dužina dionice iznosi oko 12 kilometara.

Tunel Prenj najduža je i najsloženija građevina na cijeloj dionici autoceste od Konjica do Mostara, a dužina desne tunelske cijevi je 10.165 metara, a lijeve 10.160 metara.

ldejni projekt za tunel Prenj je završen, u saradnji s vanjskim saradnicima načinjen je program dodatnih istražnih radova, dok je u toku realizacija dijela programa koji se odnosi na hidrogeološka istraživanja i probno IG kartiranje i istraživanje iz programa dodatnih istražnih radova.

Ishodovana je prethodna vodna saglasnost, studiju utjecaja na okoliš odobrilo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, održane su javne rasprave te je podnesen zahtjev za izdavanje okolišne dozvole.

Kroz WBIF grant počele su aktivnosti za izradu dopune studije utjecaja na okoliš, kao i prateće dokumentacije vezane uz socijalna i ekološka pitanja projekta.

Izvor: balkans.aljazeera.net



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button