Christian Dior odrastao je ranih 1900ih u Normandiji,Francuskoj. Upravo ta regija Francuske bila je dom svjetski poznatih umjetnika poput Moneta, Reniora, Eugene Delacroixa I JMW Turnera koji su svoju reputaciju priznatih umjetnika stvorili u Parizu. Kreacije upravo ovih umjetnika bile su podsticaj Diorovoj intuiciji da prati umjetnost.
U kasnim ‘30im te kroz rane ‘40te, Dior je radio za dvije visoko-pozicionirane modne kuće u Parizu; Paul Piguet I Lucien Lelong. Piguet je dizajnirao luksuzna muška odijela i večernje haljine za žene te je bio poznat po svojim savršenim vunenim dizajnima. Dior je proizveo tri orginalne kolekcije za Pigueta, te su sve bile oldicno prihvaćene od strane publike, a naročito njegova poznata suknja nazvana ‘Engleska Kafa’ (Fr. Café Anglais). Piguet, za kojega su dizajnirali i poznati C.Dior kao i Pierre Balmain, uvijek je imao mjestu u samom vrhu modnog luksuza.
Lucien Lelong 1941.
Financijskom podrška od strane Francuskog poduzetnika, Marcela Boussaca, pomogla je Christian Dioru za osnivanje istoimene modne kuće u Parizu 1946. godine. Odmah nakon otvaranja vlastitog brenda, Dior je predstavio svoju kolekciju u Februaru naredne godine u njegovoj modnoj kući.Poznata modna publikacija Harper’sBazaar,koja je u to doba bila na samom vrhu luksuznih novina, prva je komentarima ispratila njegovu prvu kolekciju, nazivajući je ‘Corolle’ po laticama cvijeća te, dodajući kolekciji i naziv New Look koju ju je ovjekovječio.
Corolle
Sposobnost Diora da dizajnira silueteu različitim oblicima bila je nova i inovativna kreacija u to vrijeme. Većina kreacija tadašnjice bile su četvrtaste te se formirale prema obliku ženskog tijela. Diorova poznata rečenica kaže: “ Ja sam dizajnirao za ženu koja je poput cvijeta.” On je iskoristio oblik ženskog tijela kako bi inspirisao svoje forme; podsuknje, prsluke, postave na kukovima, sužene korzete te korištenje debelih materijala koji su doprinjeli naglašavanju ženskih oblina- njegovo poznato ‘Bar odijelo’. Ovakav izgled izazivao je novu vrstu elegancije u ženskoj modi i predstavljao luksuz s obzirom na ogromne količine materijala korištenih za jedan odjevni predmet. Dior je bio poznat po korištenju gotovo dvadeset metara visoko kvalitetnih materijala za njegove odjevne komade, tehnika koja bi mu osigurala luksuz u modnim proizvodima.
Nakon deset godina postojanja Christian Dior brenda, Yves Saint Laurent preuzeo je poziciju kreativnog direktora nakon 1960te. Laurent je zadržao eleganciju u estetici koju je Christian Dior kreirao ali je dodao nježnost u samoj težini materijala kako bi odjeću učinio lakše nosivom. Laurent je možda bio prvi dizajner koji je unio minimalističke elemente prestankom korištenja teških materijala za svoje dizajne.
Ulazeći u ‘70te pa sve kroz najveći dio ‘80tih Marc Bohan bio je glavni dizajner koji je neprekidno održavao koncept i estetiku New Look-a kroz Diorove kolekcije uz postepeno uključivanje ‘Ready- to- wear’ (Spremno za oblačenje) kolekcija kroz sezone i desetljeća. U toku ovog vremena, Dior doživljava procvat u prodaji i ojačava svoje komercijalno prisustvo kroz više radnji te naglašeniji marketing. Ovakva reputacija održavana je kroz ‘90te ali se promjenila nakon što John Galliano preuzima ulogu kreativnog direktora Diora na preporuku urednice Američkog Vogue-a te najpoznatije žene u modi, Anne Wintour.
‘Bar Suit’ – Bar Odijelo
Galliano je dizajnirao kroz kasne ‘90te pa do 2000tih u vrijeme kada je ulični stil počinjao imati sve više uticaja u modnom svijetu. Kreativni direktor promjenio je eleganciju te samu estetiku New Look-a koja se u Dioru držala decenijama. Galliano je proizveo dramatičan izgled koji je dodao haos u elegantne kreacije po kojima je Dior bio poznat. Međutim, Gallianova vladavina u Dioru naglo je završila nakon incidenta u pariškom kafiću koju je uzrokovao nepriličnim ponašanjem te komentarima prema Jevrejima.
Nakon kratkog perioda tranzicije belgijski dizajner Raf Simons preuzeo je titulu Diorovog kreativnog direktora u 2012. godini sa svoje 44 godine. Diorovo rukovodstvo napravilo je ovakav izbor jer su mogli da naprave najbliže poređenje Simonsovog rada sam orginalnim radom Christiana Diora. Ova odluka donešenja je u cilju da se napravi vidljiva razlika te da se pomakne od perioda Gallianovog rada. U mladim danima, Simons je studirao dizajn namještaja u Belgiji nakon čega odmah dobija i posao kao dizajner namještaja u umjetničkim galerijama. Simons se upoznao sa Walter Van Beirendonckom s kojim je počeo raditi, koji ga je u konačnici odveo da po prvi puta vidi modnu reviju u Parizu 1991. godine. To je bila revija na kojoj je Simons vidio Martin Margielov poznati ‘all-white show’. U tom momentu Simons se odlučuje u potpunosti posvetiti modnom dizajnu.
Raf Simons
Izvor Simonsove inspiraciju najčešće je bio iz malih muzičkih scena u Europi. Motive koji su označavali određenu scenu preslikavao je na svoj dizajn; na primjer za jednu od kolekcija iskoristio je nizozemsku I belgijsku sub-muzičku kulturu nazvanu ‘Gabba Omladina’. Za drugu kolekciju nazvanu ‘Radioactivity’, inspiraciju je pronašao u njemačkoj elektronskoj muzici te, iskoristio bend Kraftwerk kao modele za svoje kreacije. Svjetska poznanstva u svijetu umjetnosti i kulture mnogo su pomogla Simonsu da ostvari umjetničke predstave u Belgiji i Italiji.
Za Simonsa,bilo je prirodno da posveti svaki aspekt svog života umjetnosti bilo da je to moda, prikupljanje ili objavljivanje članaka za umjetničke izložbe. On je bio gotovo kao savremeni Christian Dior sa osjećajem za umjetnost koji je se osjećao u svakom dijelu njegovog karaktera.
Njegovo kombiniranje boja i materijala izdvojilo je Simonsa u svijetu mode. Kada je započeo prvu kolekciju za Dior njegov primarni fokus i cilj bio je da oživi moć estetike New Look-a ubacivanjem ‘Bar odijela’ u svaku kolekciju. Simons je to postigao postepenim promjenama silueta A-linije te H-linije, uz dodavanje repova ili drugačijih detalja Bar jakni.
Simons navodi kako je želio vratiti emocionalne elemente u odjeću koja je bila izgubljena u masovnoj proizvodnji prouzrokovanoj globalizacijom. Nakon kratkog I veoma uspješnog vremena provedenog u Dioru, 2015. Godine on napušta poziciju kreativnog direktora. Simons je otišao uz riječi: “ Ovo je odluka zasnovana u potpunosti na mojoj želji da se posvetim drugim interesima u mom životu, uključujući moj lični brend, te strasti koja me vozi van mog posla”. Tokom njegove tri godine u Dioru Simonsu je bilo dozvoljeno da naglasi njegovu jaču stranu; minimalizam i futurizam. Njegov odlazak bio je prijateljski ispraćen ali je ostavio i mnogo zabrinutih modnih ljubitelja oko mogućih kandidata koji će donjeti budućnost Diora.
Amina Sulejmanagich
Glavni Modni Kolumnista
The post Biti ili ne biti Dior? appeared first on Zenski.Ba.
Source: Zenski
