Republika Srpska (RS) suočava se s ozbiljnim finansijskim izazovima u narednim godinama, budući da joj na naplatu dolazi blizu 1,6 milijardi KM duga. Od tog iznosa, 600 miliona KM otpada na glavnicu zaduženja prema Londonskoj berzi, dok se ostatak odnosi na druge obaveze.
Prema ugovoru sa Londonskom berzom, glavnica od 300 miliona eura (oko 600 miliona KM) bit će u cijelosti naplaćena 2026. godine. Do tada, RS je dužna svake godine plaćati kamate u iznosu od 14,25 miliona eura (oko 30 miliona KM). Ovo zaduženje nastalo je izdavanjem petogodišnjih obveznica s godišnjom kamatnom stopom od 4,75%.
Pored ovog duga, RS će u narednoj godini morati isplatiti još milijardu maraka na osnovu drugih zaduženja, uključujući obveznice izdate na domaćem tržištu preko Banjalučke berze.
Tajne oko obveznica
Obveznice izdate na Londonskoj berzi prodane su bez prethodne najave, a do danas nije poznato ko je kupio te obveznice i koji je kolateral korišten. Postoje spekulacije da je kolateral zapravo državna imovina Bosne i Hercegovine, što bi moglo objasniti intenzivne političke borbe oko svojatanja entitetske imovine.
Zanimljivo je da je Vlada RS-a održala posebnu sjednicu i donijela odluku o prihvatanju ovog zaduženja tek nakon prodaje obveznica.
Novi izvor finansiranja: Građani RS-a
U pokušaju da smanji pritisak na budžet, Vlada RS-a nedavno je objavila javni poziv za upis i uplatu štednih obveznica. Ove obveznice, nominalne vrijednosti od 1 KM, namijenjene su prvenstveno građanima, ali mogu ih kupiti i pravna lica. Vlada planira emitovati pet miliona obveznica, uz godišnju kamatnu stopu od 4,5%.
To znači da će investitori za svakih 100 KM uloženih u obveznice godišnje dobijati 4,5 KM kamate. Kamata će se isplaćivati dva puta godišnje, a glavnica će biti vraćena nakon pet godina.
Šta ovo znači za RS?
Ovi dugovi predstavljaju ozbiljan teret za budžet RS-a, posebno u kontekstu ekonomskih izazova s kojima se entitet već suočava. Pitanje je kako će Vlada RS-a uspjeti balansirati ove obaveze bez dodatnog opterećenja građana i privrede.
