Jedan od razloga zašto se ljudi odlučuju na samoubistvo su manjak podrške društva i porodice i onda se jednostavno gasi potreba za samoodržanjem. U ljudima se smanjuju količine serotonina – hormona sreće, javlja se osjećaj nezadovoljstva i ne vide izlaz iz trenutne krize. Mislim da svi imamo ‘sopstvene demone’, samo treba naći način kako ih se rješiti”, ističe psihologinja i psihoterapeutkinja Enisa Mešić.
Najbitnije je, kako kaže, imati određenu vrstu zanimacije odnosno hobija, koji može pomoći da se skrenu misli s problema. Na kraju, ukoliko je potrebna stručna pomoć, naravno uključiti i nju.
Vremenske i geografske prilike utječu na samoubistva
Naučnici su godinama pravili različite vrsta istraživanja i studija o tome da li geografske i vremenske prilike mogu utjecati na samoubistva. Samim tim, različiti autori su se fokusirali na različite odrednice.
“Prije mnogo godina rađeno je jedno istraživanje u kojem stoji da su najčešća samoubistva u bivšoj Jugoslaviji bila u Vojvodini, a ubistva u Crnoj Gori. Tu se radi o geografskim odrednicama, s obzirom na to da je Vojvodina ravan i melanholičan predio, a Crna Gora dosta brdovit. Što se tiče vremenskih neprilika, one mogu navesti na samoubistvo samo nestabilne strukture ličnosti. Na zdrave ljude vrijeme će teško utjecati”, kaže naša sagovornica.
Broj samoubistava u porastu
U odnosu na ovu godinu, u prvoj polovini prošle godine u Federaciji BiH registrano je 109 samoubistava, prema izvještaju Federalne uprave policije, što je za 5,8 posto više nego u istom periodu 2014. godine.
Počinioci samoubistava su u 84 slučaja muškarci, a u 25 slučajeva žene. Prema statistici FUP-a, najviše samoubistava počinile su osobe starosti između 50 i 60 godina, njih čak 34. Pedesest posto ljudi koji se odluče na samoubistvo su već prije imali problema s depresijom il se još uvijek bore s njom. Od depresije više boluju žene i one češće pokušavaju samoubistvo, ali su muškarci ti koji ga i izvrše. Žene najčešće posežu za tabletama, a muškarci za vatrenim oružjem.
Među faktorima rizika za samoubistvom su i konzumiranje alkohola, psihoaktivne supstance i njihovo zloupotrebljavanje, ali i nagli prekid njihovog korištenja.
Kada je potrebno potražiti stručnu pomoć?
Psihologija Mešić mišljenja je da se stručna pomoć mora potražiti pri prvom osjećaju poremećaja u ponašanju ili slabljenju ličnosti, jer kako navodi, ništa neće samo proći.
“Kao i svaka druga vrsta bolesti, osjećaj poremećaja ličnosti i promjena u ponašanju, nešto je što neće samo proći. Morate se odmah obratiti psihologu ili psihajatru. Baš kao što postoje različiti sistemi podrške, postoje i različiti sistemi suočavanja. Kroz različiti vrstu podrške porodice, prijatelja, okoline, kroz bavljenje sportom ili boravkom na planini možemo sebe ojačati. Kada vidite da vam je svakodnevna funkcionalnost otežana, onda je definitivno vrijeme da potražite savjet stručne osobe. Rano otkrivanje problema je pola izlječenja”, zaključila je naša sagovornica.
Izvor: klix
