Vlasti Republike Srpske pripremaju radikalne izmjene u svom ustavnom okviru, što bi, ukoliko bude usvojeno, dovelo do značajnih promjena u političko-pravnom statusu ovog entiteta i ozbiljno ugrozilo odnose unutar Bosne i Hercegovine. Novi prijedlog ustava RS-a direktno krši Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH, otvarajući pitanje secesije i pravne destabilizacije države.
Jedna od ključnih odredbi preambule prijedloga je tvrdnja da RS ima pravni kontinuitet s 9. januarom 1992. godine, datumom koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Osim toga, preambula se poziva na “istorijski kontinuitet srednjovjekovne državnosti” kroz dinastije Nemanjića i Kotromanića, što predstavlja pokušaj stvaranja novog narativa o porijeklu entiteta.
Prijedlog eksplicitno tvrdi da je RS “suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavnopravni subjekt”, što je u suprotnosti s Ustavom BiH. Posebno zabrinjavajuća je odredba člana 9., koja RS-u daje pravo na “opredjeljenje”, odnosno mogućnost secesije. Član 5. predviđa da RS može istupiti iz sporazuma na nivou BiH, dok član 6. omogućava obustavu primjene bilo kojeg akta državnih institucija koji nije u skladu s Ustavom RS.
Jedan od najkontroverznijih prijedloga je formiranje Vojske Republike Srpske, što direktno krši Dejtonski sporazum i Ustav BiH, prema kojima su Oružane snage BiH jedina legitimna vojna sila u zemlji. Takođe, predloženi ustav omogućava RS da “samostalno upravlja i raspolaže svojom imovinom”, što negira odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini.
Prijedlog takođe sadrži odredbe koje omogućavaju RS da samostalno uređuje izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i predlaže ambasadore, što je u suprotnosti s državnim sistemom.
Ovaj prijedlog ustava predstavlja direktan napad na ustavni poredak BiH i međunarodne ugovore. Njegovo eventualno usvajanje moglo bi dovesti do ozbiljne političke i sigurnosne krize, ugrožavajući stabilnost zemlje i regiona.
