Arhiva

Nova nada za žene žrtve nasilja u porodici: Čavalić predložio mjere za njihovo ekonomsko osnaživanje










Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić (SBiH) predstavio je prijedloge mjera/smjernica koje se odnose na (samo)zapošljavanje žena žrtava nasilja u porodici.

Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Admir Čavalić (SBiH) jučer je održao sastanak sa federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom Delićem na kojem je predstavio prijedloge mjera/smjernica koje se odnose na (samo)zapošljavanje žena žrtava nasilja u porodici.

O tome zašto je ova inicijativa od izuzetnog značaja za ugrožene žene Admir Čavalić je govorio za Klix.ba. On je poručio da suština čitave priče jeste da žene žrtve nasilja u porodici nalaze se u tzv. začaranom krugu koji je prije svega uzrokovan činjenicom da nemaju ekonomsku nezavisnost.

“Dakle ekonomski nezavisne, ekonomski osnažene žene žrtve nasilja u porodici ne vraćaju se nasilniku i manja je šansa, što je statistički dokazano, da budu pod utjecajem nasilnika”, kazao je.

Čavalić je pojasnio da je zajedno sa profesorom doktorom ekonomije Damirom Bećirovićem napravio model iz kojeg proizlazi set smjernica i načela rada, a u okviru projekta Udruženja građana Vive Žene iz Tuzle.

Smjernice podrazumijevaju koordinirani rad federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje, centara za socijalni rad na nivou opština i gradova koji su pod politikom federalnog i kantonalnog ministarstva za socijalnu politiku. U ovoj koordiniranoj saradnji izuzetno je važan i rad nevladinog sektora, jer dosta nevladinih sektora pokriva pitanje sigurnih kuća i bavi se navedenim.

“Nevladine organizacije to čak rade na institucionalnom nivou, vrlo napredno i formalno i te sigurne kuće su prepoznate od strane federalnog ministarstva kao dio koordinirane saradnje”, poručio je.

Kao još jedan važan segment Čavalić je naveo biznis, odnosno privatni sektor i nadležna ministarstva.

“Dakle svi oni treba da djeluju na način da kada žena žrtva nasilja u porodici prijavi to nasilje, identificira se kao žena žrtva nasilja u porodici, treba da radi ekonomsku anamnezu u smislu da se izvrši procjena sposobnosti, kvalifikacija, mogućnosti za poduzetničko samozapošljavanje date žrtve i na taj način, dakle kroz taj prvi kontakt preko centra za socijalni rad, uvodi se u sistem koji treba da je dalje. A sistem to može raditi kroz grantove u kontekstu biroa za zapošljavanje, grantove od ministarstava i kroz drugu ekonomsku podršku treba da je osnaži i na kraju kao gotov proizvod imamo ženu žrtvu nasilja u porodici koja ili će se zaposliti u privatnom sektoru ili otpočeti vlastiti biznis, obrt ili d.o.o. i biti ohrabrena da se isti vodi, da se održava i slično. I to je zaokruženi model”, rekao je.

Sljedeći koraci

Admir Čavalić je poručio da na sastanku sa ministrom Delićem pokazana je spremnost da se radi na tome i dobra volja te je kazao da bi ova inicijativa bila dobra kao dugoročni institucionalni model za rješavanje ovog pitanja na nivou Federacije BiH.

“Mi ćemo uskoro zajedno sa Udruženjem Vive Žene iz Tuzle imati sastanak sa ministrom Delićem i mislim da ćemo na bazi tog sastanka definisati dalje korake. To se svakako treba raditi u saradnji sa kantonalnim ministarstvima”, rekao je.

Nove smjernice podrazumijevaju i izmjene određenih zakona i pravilnika, a koje se prvenstveno odnose na pravilnike zavoda za zapošljavanje i centara za socijalni rad u kontekstu tretmana žena žrtva nasilja u porodici. Njima se dodati i ekonomska dimenzija jer sada sistem prepoznaje samo socijalnu zaštitu, dakle da zaštiti žrtvu, a nema elementa ekonomskog osnaživanja.

“Mi smatramo da je to dugoročno rješenje za te žene da se ne vrate nasilniku i da ne ostanu u tom začaranom krugu. Ovi prijedlozi su rađeni na bazi dva primarna i dva sekundarna istraživanja i na osnovu njih smo prepoznali da je vrlo teško zaposliti ženu žrtvu nasilja u porodici”, rekao je.

Naglasio je da je upravo zbog toga potrebna institucionalna podrška. Brojne žene nažalost odustanu od prilika. Prijave se kod poslodavca i onda odustanu. Dešavaju se situacije da se nasilnik pojavi na poslu na radnom mjestu i pravi probleme, pa sam poslodavac da otkaz ili žene jednostavno ne mogu dugoročno voditi obrt zato što imaju određene psihičke probleme, nisu ambiciozne, nedostaje im samopouzdanja i slično.

“I zato kažem zbog toga mora se ovih 5-6 komponenti da se uključe i da rade zajedno. Ako jedan zakaže imamo problem i žena opet ostaje nezaštićena”, zaključio je Čavalić.

Izvor
klix.ba

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button