Zastupnički dom Parlamenta FBiH i dalje čeka na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću i Zakona o porezu na dohodak iz kabineta ministrice finansija FBiH Jelke Milićević.
Poreska uprava FBiH već duže vrijeme upozorava na to da se najveće količine poreskih prihoda od igara na sreću u FBiH gube na dobicima do 100 KM koji nisu oporezovani. Taj problem se pokušava riješiti izmjenama navedenih zakona. I dok je budžet FBiH zbog toga ostao bez 35 miliona KM samo u prva četiri mjeseca ove godine, pojedine evropske zemlje uvode mnogo veće stope poreza na taj način finansirajući penzioni fond, zdravstvo, obrazovni sektor i niz drugih oblasti.
Poreska stopa
Na nivou Evropske unije (EU) ne postoji jedinstveni zakon o oporezivanju kladionica, lutrija i drugih vidova igara na sreću već je to nadležnost pojedinačnih država članica. U Velikoj Britaniji, iz koje je potekao veliki broj kompanija za klađenje, prije dvije godine uveden je porez od 15 posto na dobitke u klađenju preko interneta. Uporedo sa tim, na izuzetno popularno klađenje na trke konja plaća se porez od 10,75 posto na dobitni iznos.
U Španiji su svi dobici iznad 2.500 eura oporezovani 20 posto, dok je u susjednom Portugalu uveden porez od 16 posto na iznos ukupne uplate. Uporedo sa tim, kladioničarske firme u ovoj zemlji moraju plaćati i porez od 15 posto na bruto prihode do pet miliona eura, a na veće godišnje prihode se plaća porez od 30 posto. Jedna od najvećih poreskih stopa od 45 posto na dobitke u klađenju je u Danskoj.
Lekcije iz Grčke su svakako jedne od najprikladnijih za primjenu u BiH jer je ova zemlja u potrebi za kreditima MMF-a odlučila uvesti nove poreze na kladionice i kompletnu industriju igara na sreću poput kasina, slot mašina i niza drugih. Tako je uveden poreski namet od pet eurocenti na sve uplate a najavljuje se i povećanje poreza na dobit koju igrači ostvare.
Ovaj potez grčke vlade je dočekan sa velikim otporom kompanija koje organiziraju klađenje, a ponajviše od državnog OPAP-a koji organizira lutriju u ovoj zemlji. Grčka planira da na ovaj način prihoduje dodatnih 300 do 400 miliona eura, a reforma poreza na klađenje je rađena u saradnji sa međunarodnim kreditorima uključujući i Međunarodnim monetarnim fondom.
Gubitak licenci
Ono što je posebno važno je i činjenica da u evropskim zemljama firme koje organiziraju klađenje i igre na sreću veoma brzo izgube licencu ukoliko ne poštuju zakonske propise ili ne plaćaju poreze. U Njemačkoj je naprimjer izdato tek 20 licenci za organiziranje igara na sreću, a vrlo brzo budu i povučene zbog nepravilnosti. Istovremeno u BiH pojedine kladionice su godinama izbjegavale plaćanje poreza iako su normalno radile i nije im oduzeta licenca. Da stvar bude gora, BiH ima i jednu od najnižih stopa poreza za kladionice čime naša zemlja gubi velike količine poreskih prihoda zbog čega je prisiljena dio nedostajućih sredstava uzimati od MMF-a.
Porezi na klađenje u EU
15 posto porez na klađenje preko interneta u Velikoj Britaniji
10,75 posto porez na dobijeni iznos kod klađenja na konjske trke u Britaniji
20 posto porez na sve dobitke iznad 2.500 eura u Španiji
16 posto porez na ukupan iznos uplate u Portugalu
45 posto porez na dobitke u Danskoj
