Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da nam je neophodna obnova močvara, rijeka i jezera kako bismo usporili globalno zagrijavanje, stvorili poligone za prilagodbu na klimatske promjene te osigurali dobrobit za ljude.
WWF u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina surađuje s jednim od najljepših vlažnih staništa u našoj regiji – Parkom prirode Hutovo blato. Taj je park još 2000. godine upisan u ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-u. Zajedno sa 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog je značaja za cjelokupno čovječanstvo.
„Hutovo Blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji provodimo aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata te brojna istraživanja hidrologije sustava Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova“, ističe Matea Jarak iz WWF Adrije. „Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu”.
Ovo zaštićeno područje jedinstveni ekosistem Bosne i Hercegovine, no osim biološke vrijednosti ovog područja, njegova vrijednost je i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta. Prema zadnjim istraživanjima koje su proveli na projektu MERLIN, pokazali su da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50 % površine te zemlje. Kako bismo osigurali sigurnu klimatsku budućnost, potrebno je očuvati ne samo Hutovo blato, već sva vlažna staništa u našim područjima.
„Do kraja projekta restaurirat ćemo preko 1488 ha Hutovog blata. Ipak, unatoč zajedničkim naporima WWF-a i Parka prirode Hutovo blato, prijetnja je još prisutna, a to su postojeći i planirani hidrološki zahvati na Trebišnjici za potrebe hidroelektrana. Prema zadnjim istraživanjima, Hutovo blato je već ostalo bez 50% vode, a prijeti mu i presušivanje, zaraštavanje i požari. Sve bi te situacije mogle dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, zbog čega bi kvaliteta života ljudi u okolici Hutovog blata mogla znatno pasti.“
Samo tri posto ukupne zemljine površine čine močvare, a ta tri, naizgled mala postotka apsorbiraju ugljičnog dioksida koliko sve šume na planetu zajedno. U posljednjih 45 godina izgubili smo jednu trećinu vlažnih staništa kao što su močvare, tresetišta i poplavne šume, puno brže nego što gubimo šume. Istodobno, o njima direktno ovisi opstanak oko 40% biljnih i životinjskih vrsta.
Projekt „MERLIN- Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater-related ecosystems in a Landscape context: INnovation, upscaling and transformation“ financiran je EU sredstvima programa Horizon 2020.
