Pored izolacije i mirovanja, drugi najbitniji savjet koji stručnjaci ističu kada je riječ o sprečavanju širenja korona virusa, jeste veći nivo higijene i oprezniji odnos prema hrani i svemu što unosiš u kuću. Zbog toga, u nastavku prenosimo kompletan tekst dr. sci. iz oblasti nutricionizma, Marizele Šarbanović, koji će riješiti mnoge nedoumice koje većina nas ima.
Drugo najčešće pitanje koje dobijam je ono o potencijalnom prenošenju virusa putem hrane i ambalaže.
Danas ću odgovoriti na nekoliko najvažnijih nedoumica o higijeni namirnica i koroni. Redom:
- Zašto je sapun toliko efikasan?
- Da li se korona virus prenosi hranom?
- Da li se virus uništava kuhanjem hrane?
- Šta je sa radnim površinama?
- Recept: domaće sredstvo za dezinfekciju namirnica
- Šta je s virusom na namirnicama i ambalaži?
- Pranje garderobe koju nosimo prilikom kupovine,
Zašto je sapun toliko efikasan?
Da razumiješi uopšte koje stvari možeš koristiti za sprječavanje širenja korona virusa, moraš se podsjetiti osnovnih stvari. Korona virus, kao i svaki drugi, građen je od:
- Masti
- Proteina
- Ribonukleinske kiseline (RNK)
Upravo na ovoj građi virusa baziraju se sredstva zaštite od njih i metode uklanjaja s površina, odjeće i hrane. Pranje ruku i lična higijena su osnovna stvar i inače, a pogotovo u ovim uslovima.
S obzirom da se radi o virusu koji sadrži masnu komponentu u svom sastavu, sapun i voda, uz intenzivnije trljanje će uništiti virus. Preciznije, sapun rastvara masti u njemu, uništavajući mu na taj način strukturu.
Ipak, ako smatraš da to nije dovoljno, slobodno koristi i neki dezinficijens za tu namjenu – o čemu će biti riječi u nastavku teksta.
Da li se korona virus prenosi hranom?
Ovo je jedno od pitanja koje se često postavlja u ovoj situaciji. Zvanični stav EFSA, Evropske agencije za sigurnost hrane, jeste da se virus ne prenosi hranom.
U slučaju da se proguta hrana koja ga sadrži, hloridna kselina u žulucu ga najvećim dijelom razori i izbaci vani.
Sasvim je drugi problem što prilikom pripreme hrane možemo koristiti namirnice ili ambalažu koja na sebi ima virus. Mjere predostrožnosti su sljedeće:
- Ni u kom slučaju, tokom pripreme hrane, ne dodiruj nos, lice i oči. Na takav način virus može dospjeti u respiratorni sistem. Peri ruke prije pripreme jela, u toku i nakon pripreme, upravo zbog mogućnosti kontaminacije.
- Sirova hrana kojoj ne znaš porijeklo, treba se obavezno termički obraditi.
- Drugi način o kojem trebaš voditi računa je da virus ako dospije u probavni sistem može djelimično preživjeti i naći se u izmetu. Zato je važno redovno prati wc i pije puštanja vode zatvoriti poklopac na wc školjki. Na taj način je sriječena kontaminacija kupatila. Redovno održavaj higijenu WC daske.
Da li se virus uništava kuhanjem hrane?
Do sada je poznato da su svi korona virusi osjetljivi na visoke temperature kuhanja.
Tako na 63°C u roku od 4 minute dolazi do razaranja virusa. S obzirom na ranija iskustva sa korona virusima, očekivana je pretpostavka da će se i ovaj tip virusa ponašati na sličan način.
Tokom cijelog perioda korona virusa ne bi trebalo dijeliti hranu, odnosno jesti iz istog tanjura sa drugim osobama – bez obzira da li postoji sumnja u zarazu ili ne.
Šta je sa radnim površinama?
Virus opstaje na radnim površinama od 49 sati do 9 dana u zavisnosti od podloge. Na metalima se zadržava do 12 sati, dok na plastici može opstati i do 9 dana.
Čišćenje površina uobičajenim kućanskim proizvodima itekako može pomoći. Humane korona viruse učinkovito možeš unutar samo jedne minute suzbiti sredstvima za dezinfekciju koja sadrže jedno od sledećeg:
- 62 – 71% etanola
- 0,5 % hidrogen peroksida
- ili 0,1 % izbjeljivača npr. varkina.
Dakle, možeš koristiti ili etanol, ili hidrogen peroksid, ili izbjeljvač (varkina).
Recept: domaće sredstvo za dezinfekciju ambalaže namirnica i radnih površina
Da izbjegnješ muku oko složenih proračuna, donosim ti gotove recepte:
- 1/3 etanola i 2/3 vode
- 5 g (možeš uzeti da je to cca 5 ml) hidrogen peroksida. Odvagaj i dopuni do 1L vodom
- 1 g (možeš uzeti da je to cca 1 ml) varkine dopuni do 1 L vode.
Vodi računa da ovo nije rastvor kojim smiješ da čistiši namirnice koje ćeš konzumirati svježe ili termički obrađene! Koliko god ti djelovalo da je jako razblažen – on je isključivo za radne površine i ambalažu poput plastike, kesa i sl.
* Napomena za hemičare koji će čitati: zbog lakše primjene izbjegla sam detaljne proračune i uzela pretpostavku da je gustina etanola, peroksida i varkine oko 1 g/cm3.
Šta je s virusom na namirnicama i ambalaži?
Uobičajene mjere predustrožnosti u prodavnici važe kao i na drugim mjestima. Nosi rukavice ili sredstvo za dezinfekciju ruku – ili makar vodi računa da ne dodirneš nos, oči ili usta, dok dobro ne opereš ruke po povratku.
Osim toga:
- Prilikom kupovine najsigurnije je da nosiš sa sobom tekstilni ceger koji se pere.
- Tetrapak i plastičnu ambalažu sa hranom prebrisati dezinficijensom, za koji je gore dat recept. Ukoliko nemaš, može poslužiti i sirće.
- Jednokratne kese i kutije odmah baci u smeće
- Nakon čišćenja, sve upotrebljene krpe oprati na 90°C.
Ukoliko sumnjaš da se virus nalazi na povrću i voću, jedini način je da isto opereš rastvorom sirćetne kiseline.
Koje sirće koristiti i kako?
- Alkoholni ocat je najefikasniji jer sadrži oko 7% octene (sirćetne) kiseline, dok druge vrste možeš koristiti, imajući u vidu da one imaju 5 do 6%.
- Da bi imalo djelovanje protiv virusa, ocat (ili sirće) se mora rastvoriti u odnosu 1:1 sa vodom.
Zato pažljivo! Peri u izuzetnim situacijama – samo onda kada stvarno ima potrebe za sumnjom na kontaminaciju.
- Pranje garderobe koju nosiš prilikom kupovine
Sljedeće pitanje, svakako, jeste i ono o garderobi koju nosiš prilikom odlazaka u nabavku namirnica. Ipak je nošena u prostoru kroz koji prođe dosta ljudi.
- Veš koji se može prati, treba prati na najmanje 40°C i ako postoji rizik dodati sredstvo za dezinfekciju. U ovom slučaju ukoliko nemaš ono za specijalnu namjenu za tekstil, može poslužiti i domaće sirće. Na mašinu veša doziraš jedan čep kao kad mjeriš omekšivač.
- Važno je napomenuti da i sunčevo svjetlo ubija virus, tako da zimsku odjeću možeš iznijeti na balkon, na sunce.
I stres obara imunitet!
Ne zaboravi nikada da prvu liniju odbrane čine tvoj imunitet i ponašanje.
Kako smo temu ponašanja detaljno obradili, moram na kraju da te podsjetim da osim jačanja imuniteta, obavezno smanji paniku, kontoliši nivo stresa i svedi vijesti na razumnu mjeru.
Ponašaj se odgovorno, ali ne i opsjednuto. Poštuj mjere zabrane, ali sačuvaj mentalno zdravlje. Sav taj dodatni stres ugrožava imuni sistem, koji ti sad treba više nego ikada.
Izvor: nutricionizam.ba