Da li ste čitali da Japanci na tržištu nude hladnjake za ljude? Možete li sebe zamisliti da na ulici stanete u red kako bi platili pet minuta sjedenja u frižideru?
Bojim se da to više nije mašta nego realnost.
“Ovo će biti najhladnije ljeto od svih onih koja dolaze”, kaže ovih dana jedan naučnik. Brodovi na Rajni i Dunavu su stajali, proizvodnja struje u nuklearnim elektranama je bila ugrožena. I svake je godine sve teže. Australija je gorila 2020, a bila je to i godina rekorder po broju uragana. Godinu kasnije je Kanada bila toplija od Sahare, a Njemačka i Belgija su zabilježile u dva dana količinu kiša koja padne tokom dva mjeseca! 2022. Evropa prvi po put otkriva temperaturu od 40 stupnjeva, a Pakistan zbog poplava raseljava osam milijuna ljudi. 2023. je u Kanadi izgorilo sedam puta više šume nego što je bio dugoročni prosjek, a u Libiji je poplava odnijela 11.000 života. 2024. se granica na koju su upozorili naučnici pojavila na termometru. 2025 više ne govorimo o rekordnim godinama nego o reko rdnoj deceniji.
Ovo je godina kada klimatske promjene istovremeno pogađaju energiju, hranu, promet i ekonomiju. Atmosfera je mjesto gdje osjećamo vrućinu. Ocean je mjesto gdje planeta skladišti posljedice. Oko 90% viška energije akumulirane u klimatskom sistemu apsorbira ocean. Posljedica – more raste, oluje su jače, uništava se morski ekosistem.
Ovih dana je objavljena je vijest da se svijetu sprema takozvani Godzila El Nino, koji može podignuti temperaturu mora za čak tri stupnja što će biti najveća klimatska promjena ikad.
Hoće li se svijet probuditi? Neće. Mi već odavno ne živimo u svijetu pravde nego u svijetu interesa. Drugim riječima u svijetu novca.
Američki predsjednik je platio skoro milijardu dolara jednoj francuskoj kompaniji da prestane graditi vjetroelektrane u New Yorku i Sjevernoj Karolini. Kina je možda najveći paradoks klimatske politike u svijetu To je zemlja koja je po apsolutnim količinama najveći svjetski emiter CO₂. Istovremeno, Kina gradi vjetroelektrane brže nego bilo koja druga država, te je instalirala više solarnih ploča nego čitav svijet zajedno!
Bosna i Hercegovina nije izuzeta od posljedica. To je zemlja sa previše i istovremeno premalo vode. Čak 55% vode odlazi neiskorišteno, vodna infrastruktura je stara. BiH ima zimi previše, a ljeti premalo vode. Izvještaji ukazuju na dramatičan pad prinosa kukuruza u pojedinim područjima. Za bogatu državu loša žetva znači skuplju hranu. Za siromašnije to znači direktan udar na egzistenciju. Toplije zime i duža vegetacijska sezona mogle bi pomjeriti uzgoj voća i grožđa prema sjeveru i na veće nadmorske visine. Analiza UNICEF-ova posebno upozorava da rast temperatura i suše mogu pogoditi osnovne kulture i voće važne za prehranu u BiH. Posebno je ugrožena Hercegovina jer su dugotrajne suše, požari, nestašice vode i toplinski valovi tu očekivaniji.
Bosna i Hercegovina je možda je savršen primjer paradoksa klimatskih promjena u regionu: zemlja koja je puna rijeka strahuje od nestašice vode; zemlja koja proizvodi struju iz vode strahuje od suše; zemlja koju su poplave gotovo paralizirale strahuje od novih požara. A sve to mora rješavati država koja se teško može dogovoriti čak i oko toga tko je za što nadležan.
BiH ima bogatstvo ali ne umije da ga iskoristi.
Zato je kod nas veći problem politika nego klimatske promjene.
