Obzirom da sutra i prekosutra (04.06. i 05.06.) Udruženje Multi organizuje seminar, kao student treće godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, osjećam dužnost, kad već imam priliku, da predstavim ekonomiju na malo drugačiji način.
Teme koje će biti obrađene na seminarima su: Ekonomija 101, Ekonomija BiH, Reformska agenda, Mitovi u ekonomiji.
Ekonomija je nauka koja pokušava da ”pokaže” kako da se na najbolji način iskoriste oskudni resursi. Resursa je zaista malo. Međutim, stanovnici, državne uprave određenih zemalja na to ne gledaju tako, te ne usmjeravaju resurse na prava mjesta. Većina zemalja ne umije da stvori ekvilibrijum.
Općenito, ekonomija kao društvena nauka se može posmatrati sa dva aspekta; sa aspekta makroekonomije koja izučava, narodski rečeno, kako država troši novac i na šta ga konkretno troši. U BiH je to nepoznanica. Za to su generalno krivi stanovnici navedene. Uzimaju ono što im se servira, pa se žale kako nije bilo dovoljno toplo, a mogo je biti. Ekonomija se može posmatrati i sa aspekta mikroekonomije. Mikroekonomija se, opet, bazira na tome kako domaćinstva raspoređuju lični dohodak.
Pokušat ću da približim ukratko šta, ustvari, znači Ekonomija 101; Potrebno je izgraditi svijest da nestašica u tržišnoj ekonomiji, prosto, ne može da postoji. Ne može da postoji ni u slučaju udruženja tvrtki, koje obično na kraju stvore monopol (monopol predstavljaju ona preduzeća koja imaju sve u svojim rukama i koja diktiraju cijene i u većini slučajeva, način poslovanja drugih kompanija), niti u slučaju potpunog monopola. Šta se može desiti? Zapravo, samo može da naraste cijena. Nestašicu može samo da stvori DRŽAVA miješanjem u cjenovni mehanizam. Više ćete moći čuti na seminaru, ukoliko ste se prijavili.
O ekonomiji naše zemlje mogu reći ono što većina ljudi laički zna. Meni je u cilju da ne pričam stručnim ekonomskim jezikom. Shvatam da je ovo stručni tekst, ali obzirom da sam pisac, dat ću si slobodu i reći: ”U šupak kosmosa smo upali.” Odmah mi pada napamet rad na crno i plate koje ljudi dobijaju u koverti. Brojke nezaposlenih rastu iz dana u dan. Penziono osiguranje se ne uplaćuje. Propadamo. Postoji riječ progres. On obično predstavlja napredak, međutim može se koristiti i kada se ”nazaduje”. Kod nas je zastupljena ta vrsta progresa, nažalost. Radnici nemaju plate. Siromaštvo nagriza. To je naša stvarnost. Pa se pitajte OPET za koga ćete glasati. Ekonomija i politika su jako povezane. Ako je politički sistem ravan nuli, ni ekonomski ne može biti bolji. To vuče za sobom i socijalni. Onda kreće za svime time školstvo, zdravstvo. Ekonomija sreće ide u totalni minus. Kad sam prije godinu dana radila istraživanje o tome u kojim zemljama su ljudi najsretniji, naravno, gledajući kroz ekonomski aspekt, BiH je bila skoro na dnu. Skandinavske zemlje su bile pri vrhu.
Iskreno, ne usuđujem se da pišem o mitovima ekonomije, jer nisam sigurna koliko mi je sve poznato, ali ispričat ću vam nešto drugo, a to je Jugoslavensko ekonomsko čudo (razbijanje mitova). O tome sam davno čitala, pa ću pokušati prenijeti na narodski način.
Zašto je Jugoslavija imala veliki uzlet nakon 2. svjetskog rata?
Nekoliko je prozaičnih razloga kao npr. optimizam nakon rata, želja za obnovom i radom, požrtvovnost ljudi kroz radne akcije i slično, ali glavni razlog je nastavak industrijalizacije koja je na ovim prostorima počela s Austro-Ugarskom, ali se prekinula nakon 1914. To veliko prebacivanje s agrara u tvornice je bio glavni razlog rasta produktivnosti, a time i dohotka i standarda života. Taj proces se (relativno) dobro mogao uraditi i u socijalizmu odnosno uz potpunu državnu kontrolu kao što je slučaj bio i u SSSR-u i Kini. Međutim čim je proces završio i rast je stao. Institucije u Jugoslaviji su bile ekstraktivne iako je bila najbolja od svih drugih socijalističkih država što se tiče otvorenosti tržišta i sustava cijena.
Privatni sektor u Jugoslaviji
Naravno da je Jugoslavija bila slobodnija od SSSR-a i drugih komunističkih zemalja i život je tu bio puno bolji. Razvijali su se u Jugoslaviji i privatni biznisi. Međutim problem je što je taj sustav bio tako ekstraktivan i tako korumpiran da je poslužio kao temelj današnjem crony sustavu kojeg imaju sve zemlje bivše Jugoslavije
Nastavak slijedi nakon sutrašnjeg seminara…
Piše: Amra Deliomerović
