Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u proteklih 12 mjeseci podiglo dvije optužnice za genocid počinjen u julu 1995. godine, dok je u istom periodu pravosuđe u Srbiji izreklo jednu presudu za zločine u Srebrenici.
U Bosni i Hercegovini je izrečena pravosnažna presuda po izmjenama i dopunama Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović ističe da je procesuiranje sporo, sa jednom ili nijednom optužnicom godišnje, što je posljedica nedovoljnog rada na predmetima Srebrenice.
Tužilaštvo BiH navodi da je do sada podignuto oko 37 optužnica protiv više od 86 osoba za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice, sa izrečenim kaznama zatvora od stotina godina. Među aktuelnim optužnicama su i one protiv Zorana Simanića i Dragana Jovića za pomaganje u genocidu, kao i protiv komandira inženjerijske čete Zvorničke brigade VRS-a za prikrivanje masovnih grobnica.
Suđenja su u toku, ali procesi često traju dugo, a preživjeli i žrtve izražavaju nezadovoljstvo tempom pravde. Apelacioni sud u Beogradu nedavno je potvrdio oslobađajuću presudu za bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS-a Milenka Živanovića, što dodatno komplikuje pravnu situaciju.
Ukupno su Haški tribunal, Sud BiH i pravosuđa Srbije i Hrvatske osudili 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora za zločine u Srebrenici. Izmjene Krivičnog zakona BiH koje zabranjuju negiranje genocida dovele su do prve pravosnažne presude u proteklih godinu dana.
Ova tema ostaje od velikog značaja za pravdu i sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici.
