Tokom mjeseca ramazana ove godine na društvenim mrežama pojavile su se desetine lažnih humanitarnih organizacija i pojedinaca koji su od građana Bosne i Hercegovine i dijaspore tražili novac za navodne iftare siromašnoj djeci u Africi.
Kako je otkrio Detektor, prevaranti su koristili fotografije djece, lažne profile i imena poznatih humanitarnih organizacija kako bi uvjerili ljude da uplate novac, iako se radilo o prevari.
Jedan od onih koji je nasjeo na ovu priču je Ramiz Alić, penzioner iz Srebrenika. On je preko Facebooka stupio u kontakt s mladićem iz Ugande koji mu je u privatnim porukama tvrdio da prikuplja novac za iftare za djecu bez roditelja.
Mladić mu je rekao da djeca tog dana neće imati obrok ako im se ne pomogne, te ga je uvjerio da uplati novac kako bi se kupili obroci za pedesetero djece.
Alić je pristao i uplatio 100 konvertibilnih maraka putem servisa Western Union, nakon što mu je rečeno da jedan obrok košta jedan euro po djetetu.
Novac je podignut svega nekoliko minuta nakon uplate, a mladić je obećao da će poslati fotografije i video snimke djece na iftaru, kao i table s imenima donatora. Međutim, nakon toga je zatražio dodatni novac, što je kod Alića izazvalo sumnju.
Novinari Detektora kasnije su utvrdili da osoba koja je tražila novac koristi više različitih profila i imena na društvenim mrežama.
Jedan od njih bio je Magololo Ramadhan, koji se na Facebooku pojavljivao i pod imenom Jumma Bin Shabhnu. U komunikaciji je koristio aplikacije za prevođenje i često slao poruke s vjerskom terminologijom na bosanskom jeziku kako bi zadobio povjerenje ljudi.
Prevaranti su od donatora tražili da novac šalju direktno na njihova imena putem servisa za brzi transfer novca poput Western Uniona, MoneyGrama ili Ria.
Direktorica sarajevskog udruženja “Mostovi spajanja” Mirnela Salihović kaže da legitimne humanitarne organizacije imaju jasno definisane procedure prilikom prikupljanja i slanja donacija.
Kako objašnjava, svaka ozbiljna organizacija mora imati dokumentaciju o registraciji, fakture i jasne podatke o projektima za koje se prikuplja novac.
Stručnjaci upozoravaju da se lažne humanitarne akcije najčešće šire putem Facebooka i YouTubea, gdje se koriste fotografije siromašne djece, poznati logotipi humanitarnih organizacija i religijski motivi kako bi se izazvale emocije i dobila brza reakcija ljudi.
Istraživački novinari iz Ugande također su potvrdili da su slične prevare zabilježene i u toj zemlji, posebno tokom ramazana, kada prevaranti koriste društvene mreže kako bi došli do donacija.
Stručnjaci upozoravaju da novac prikupljen na ovaj način ponekad može završiti i kod kriminalnih ili čak terorističkih organizacija, zbog čega građani moraju biti posebno oprezni prilikom slanja novca nepoznatim osobama na internetu.
Iz policijskih struktura poručuju da se ovakvi slučajevi mogu istraživati kroz digitalne tragove, ali da je važno da građani prije svake donacije provjere vjerodostojnost organizacije ili osobe koja traži novac.
