Okresanica, Stara Majevica, Trebava, pritoke jezera Modrac i druge lokacije potencijalna nova zaštićena područja.
U organizaciji pokreta „Karton revolucija“ danas je u Živinicama održana konferencija pod nazivom „Priroda zove“ koja je na jednom mjestu okupila predstavnike Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, deset opština i gradova sa prostora Tuzlanskog kantona, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, predstavnike nevladinog sektora i struke.
Na konferenciji su predstavnici lokalnih zajednica upoznati od strane šefice odjela za očuvanje prirode i biodiverziteta u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma o novim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine koje između ostaloga osiguravaju mnogo veće ovlasti lokalnim zajednicama kada je u pitanju proglašavanje i upravljanje zaštićenim područjima. Prisutni su također od strane Emira Softića predstavnika Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK dobili potrebne informacije o dinamici izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2025-2045 koji će u toku ove godine biti usvojen.
Informisanja predstavnika lokalnih zajednica su imala za cilj identifikaciju novih potencijalnih zaštićenih područja na prostoru Tuzlanskog kantona koji će biti upisani u novom prostornom planu Tuzlanskog kantona. Na konferenciji je izražena spremnost predstavnika lokalnih zajednica da zajedno sa strukom i nevladinim sektorom u što kraćem roku na adresu resornog ministarstva kao i instituta koji radi na izradi novog Prostornog plana zvanično i dostave prijedloge lokacija koje će u novom Prostornom planu Tuzlanskog kantona biti ucrtane kao prostori od posebnog prirodnog značaja te kao takvi ostvariti pretpostavku da u narednom periodu budu progašeni zaštićenim područjima u skladu sa stručnim elaboratima.
Ono što je već izvjesno da će predio Majevice na prostoru Grada Srebrenika poznat kao Okresanica u skorijem periodu postati zaštićeno područje a na konferenciji je također izražena spremnost za zaštitu prirodnih bogatstava na prostorima opština i gradova kao što su Sapna, Kalesija, Čelić, Živinice, Gradačac, Gračanica i drugih. Pored spremnosti na proširenje zona zaštite prirodnih bogatstava što je i obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Evropskoj uniji gdje smo kao država dužni sa sadašnjih 3% povećati procenat zaštićenih područja na najmanje 17%, ova konferencija je iskorištena i kao prilika da se otvori rasprava o izazovima sa kojima se suočavaju predstavnici institucija kada je u pitanju upravljanje postojećim zaštićenim prirodnim područjima kao i osiguravanje finansijskih sredstava za upravljanje novim potencijalnim zaštićenim prostorima.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma su predstavnike lokalnih zajednica upoznali sa čitavim nizom finansijskih prilika koje mogu osigurati da nova zaštićena područja budu ne samo finansijski održiva nego da kao takva posluju pozitivno.
Danas se posebno govorilo o izazovima u upravljanju Zaštićenim pejzažom „Konjuh“ koji je iako najveći zaštićeni pejzaž u Bosni i Hercegovini suočen sa snažnom devastacijom i uništavanjem prirode izazvanom prekomjernom sječom šume. Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ predstavlja jedini zaštićeni pejzaž u Evropi u kojem je dozvoljena šumsko-privredna sječa na više od 75% prostora. Pored navedenog Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ je suočen sa brojnim izazovima u upravljanju a to sve ima velike negativne posljedice po prirodu u ovom najvažnijem ekosistemu na prostoru Tuzlanskog kantona.
Nakon ove konferencije predstavnici gradova i opština sa Tuzlanskog kantona su praktično upoznati sa novim odredbama Zakona o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine, dinamikom izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona. U narednom periodu će se raditi na zaštiti prrodnih bogatstava Tuzlanskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine kao i osiguravanju sprovođenja zakonskih regulativa u praksi. Na ovaj način se stvaraju pretpostavke da se zaštiti priroda, razvije turizam i najvažnije od svega osigura biološki opstanak građana Tuzlanskog kantona u regiji koja je izložena snažnom djelovanju industrije što ostavlja ozbiljne posljedice po prirodu a samim tim i život i zdravlje stanovnika Tuzlanskog kantona a također ima snažan uticaj i na klimatske promjene.
