Naime, još sredinom 2012. godine između Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH i Hrvatskih autocesta (HAC), kao naručitelja radova s jedne stгane i firme Strabag AG, kao izvodača radova s druge strane zaključen je Ugovor o građenju mosta nа rijeci Savi kod Svilaja.
Realizaciju predmetnog Ugovora od samog početka pratile su određene teškoće jer Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH i HAC u roku od 180 dana od dana izdavanja Odluke o odabiru nije imenovalo inženjera koji bi izvođača radova uveo u posao i o tome obavijestio naručitelja niti je ishodovalo građevinsku dozvolu.
Strabag AG ubrzo je saopćio kako raskida ugovor te od bh. ministarstva i HAC-a traži povrat iznosa uplaćenog kao garanciju za dobro izvršenje posla, a koji je uplaćen u skladu sa Ugovorom, kao i nadoknadu troškova i naknadu nastalu nakon raskida Ugovora u iznosu od 2.871.297,02 KM.
Hrvatska se na vrijeme nagodila
Iako su i HAC isto kao i Ministarstvo komunikacija i saobraćaja u početku osporavali zahtjeve Strabaga, Odbor za rješavanje sporova koji je samim Ugovorom o građenju mosta konstituisan kao organ nadležan za rješavanje sporova između ugovornih strana ustanovio je kako su HAC i bh. ministarstvo dužni Strabagu obavezni vratiti garanciju za dobro izvršenje posla, kao i da joj na ime nastalih stvarnih troškova isplate 1.177.263,60 eura.
S obzirom na to da su Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH i HAC odbijali preuzeti obaveze Strabag se obratio Stalnim arbitražnom sudu u Hagu.
Svjesni ozbiljnosti HAC je u ovoj fazi za razliku od Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH 12. augusta 2013. godine sklopio sporazum o nagodbi po kojem su Hrvatske autoceste pristale da na osnovu Odluke Odbor za rješavanje sporova isplate firmi Strabag AG iznos od 535.000,00 eura, tako da je kao jedinog dužnika preostalog iznosa od 642.263,60 eura, Strabag smatrao Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH.
Iz Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine ističu da je nakon izvršene analize toka arbitražnog postupka evidentno kako je položaj Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH krajnje nepovoljan te da su u ovom postupku šanse svedene na minimum.
Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH nije u stanju održati sastanak
Dodaju kako bi Jedini arbitar mogao da odgovornost Ministarstva komunikacija i saobraćaja ograniči na 50 posto odgovornosti za plaćanja po Ugovoru o građenju mosta tako da bi potencijalni iznos naknade štete, bez uračunatih kamata i troškova postupka, mogao da iznosi 588.631,80 eura, a što je polovina od iznosa 1.177.263,60 eura, koju je tužitelju dosudio Odbor za rješavanje sporova.
“Međutim, s druge strane, Jedini arbitar može odlučiti i da se o visini tužbenog zahtjeva tužitelja uopšte ne može raspravljati , te da Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH obaveže na naknadu potraživanih 642.263,60 eura, sa kamatama i troškovima postupka. Prema tome, jasno je da se radi o krajnje nezavidnoj poziciji sa vrlo neizvjesnim ishodom. Iz svega naprijed navedenog očigledno je da je trenutna pozicija Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH u ovom arbitražnom postupku krajnje nepovoljna”, navode iz Pravobranilaštva BiH.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica što je Vijeće ministara BiH 26. februara 2016. godine naložilo Ministarstvu komunikacija i saobraćaja BiH i Pravobranilaštvu BiH da pokrenu pregovore s tužiteljem Strabagom radi eventualnog mirnog rješenja spora i pokušaja zaključivanja vansudske nagodbe.
“U tom pravcu Pravobranilaštvo BiH uputilo je Ministarstvu komunikacija i saobraćaja BiH akt broj od 14. marta 2016. godine, kojim je ovo Pravobranilaštvo pozvalo Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH da se u što skorije vrijeme održi odgovarajući radni sastanak na kojem bi se dogovorilo preduzimanje neophodnih aktivnosti radi realizacije zaključka sa 45. sjednice Vijeća ministara BiH. Do dana pisanja ove informacije nismo dobili odgovor od Ministarstva”, zaključuju iz Pravobranilaštva BiH.
