Asocijacija kompozitora – muzičkih stvaralaca (AMUS) jučer je na sjednici Skupštine donijela odluku da se u Makedoniji zabrani emitiranje repertoara koji zastupa. Ovo je očekivana reakcija nakon što je u ovoj državi formirana paralelna asocijacija za zaštitu prava SOKOM MAP i ponudila znatno niže tarife od ZAMP-a, koji je do ljetos vodio taj posao. Već ranije istu odluku donijele su sestrinske organizacije iz Srbije i Hrvatske.
Glasovi većine
Hari Mata Hari, član Skupštine, glasao je da se zabrani emitiranje repertoara AMUS-a u Makedoniji.
– U ovom trenutku to je jedino što nam je preostalo. Čini mi se da su iscrpljene mogućnosti dijaloga na neki drugi način. Radi se o nemogućnosti naplate naših autorskih honorara. Jednostavno, u Makedoniji su nas oštetili. Da se tako nešto dešava kod nas, u BiH, i da neko čini štetu makedonskim ili bilo kojim drugim autorima, prvi bih bio za to da se poduzme ista ili slična akcija – jasan je Hari.
Hari Mata Hari: Jedino nam je to preostalo
Slično razmišlja i kompozitor Dino Muharemović. On je član i Hrvatskog društva skladatelja (HDS), preko kojeg je o situaciji u Makedoniji već odavno obaviješten.
– Uvijek sam na strani autora, ljudi koji pošteno rade svoj posao za to trebaju biti pošteno plaćeni. Ovo u Makedoniji mi liči na stanje koje smo mi imali ranije, prije nego što je formiran AMUS. Naravno da sam kao član Skupštine AMUS-a glasao za to da se zabrani emitiranje naših pjesama u Makedoniji kako bi se solidarizirali s kolegama – odlučan je Muharemović.
Muharemović: I kod nas je bilo slično
Udarac o dno
Armin Šaković kaže da je uvijek bilo problema s naplaćivanjem autorskih honorara u Makedoniji.
– U svim zemljama u regionu nekako je krenulo nabolje osim u Makedoniji. Oni, izgleda, moraju baš da “udare o dno” kako bi počeli da se dižu i napreduju. Kada gledam izvještaje koje dobivam kao autor, čini mi se da nikada ništa nije uplaćeno iz Makedonije. Podržavam kolege, blanko potpisujem – kaže Šaković.
Šaković: Blanko podrška kolegama
Zaključivanje ugovora
Asocijacija kao i “sestrinske” organizacije u regionu i svijetu štite autorska prava kompozitora tako što zaključuju ugovore s emiterima koji u svojim programima koriste njihova djela. U BiH postoji 158 radio i TV stanica i veliki broj kablovskih operatera s kojima se zaključuju ugovori, a onda se prema popisima pjesama koje se emitiraju vrši uplaćivanje naknade za korištenje autorskih prava koja se kasnije raspoređuje na kompozitore. Treba dodati i ugostiteljske objekte, tržne centre, koji plaćaju godišnje paušale.
Trnčić: Jasan stav
– U državi kao što je naša ništa ne ide lako, pa je tako i sa zaštitom autorskih prava. Ipak, iz dana u dan je bolje. Problemi nastaju uglavnom prilikom zaključivanja ugovora, ali se i oni prevladavaju. S kablovskim operaterima je najlakše, jer je njihova djelatnost najbolje uređena, a od njih i imamo najviše s finansijskog aspekta. Ipak, mi nemamo sudskih sporova zbog toga što neko ne želi da plati za autorska prava, već eventualno zbog izbjegavanja potpisivanja ugovora, što je zakonska obaveza – objašnjava Lejla Trnčić.
Izvor: avaz
