Cilj te ideje je prije svega bio pomoć malim privrednicima, da im se omogući da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi, dok bi velike kompanije i dalje plaćale po starom, odnosno do 10. u mjesecu. Zbog toga nije bilo opasnosti za narušavanje likvidnosti budžeta.
“Takva praksa postoji u 26 evropskih zemalja. U zemljama susjedstva je također ta praksa pa tako firme koje godišnje imaju promet do 800.000 KM mogu ući u sistem da PDV plaćaju po naplaćenoj fakturi. U Njemačkoj to mogu firme s godišnjim prometom do dva miliona KM. Ipak, kada je riječ o BiH, Uprava za indirektno oporezivanje je odbila naš prijedlog”, pojašnjava za Klix.ba Saša Magazinović, jedan od inicijatora zakonskih izmjena.
Nakon toga upućena je druga inicijativa Vijeću ministara i Upravi za indirektno oporezivanje, a zasnivala se na tome da se pomjeri rok plaćanja PDV-a za male privrednike s 10. u mjesecu na kraj mjeseca, jer bi to mnogima značilo, računajući da bi do kraja mjeseca mogli naplatiti određene fakture.
“To je bio najbezbolniji prijedlog i ništa ne bi utjecalo na punjenje budžeta. U ovoj inicijativi nije bilo nikakve političke konotacije, isključivo korsit za privrednike. Čak je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić podržao taj prijedlog. Ipak, bez obzira na deklarativnu podršku mnogih, na 118. zvaničnoj sjednici Vijeća ministara, 19. oktobra, sam dobio odgovor da inicijativa koju smo uputili nije prihvatljiva i da se odbija”, kazao je Magazinović.
Inicijativa Saše Magazinovića i KULT-a je podrazumijevala i smanjenja zatezne kamate za svaki dan kašnjenja u plaćanju PDV-a sa stope 0,04 posto na 0,02 posto.
U posljednjem odgovoru Vijeća ministara istaknuto je da bi prihvatanje takve inicijative, odnosno izmjena roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca, zahtijevalo izmjene brojnih zakonskih odredbi, kao i promjene poslovnih procesa u administraciji. Poručuju da bi se izmjenama određenih zakonskih odredbi otežalo poslovanje urednom poreskom obvezniku.
U Vijeću ministara poručuju da bi izmjene zakonskih odredbi koje tretiraju pitanje naplate PDV-a dovele i do poremećaja u naplati i raspodjeli ostvarenih prihoda.
Kada je riječ o smanjenju zatezne kamate po svakom danu kašnjenja sa 0,04 na 0,02 posto, iz Vijeća ministara BiH su i tu opciju odbacili pod izgovorom da je zatezna kamata u sistemu indirektnog oporezivanja već jednom smanjena, ali da je trenutno prikladna kazna za dužnika te da njena visina utječe na to da se plaćanje PDV-a vrši na vrijeme, odnosno da je poticajna.
“Smanjenje stope zatezne kamate narušilo bi principe i značaj instrumenta koji osigurava pravovremenu naplatu prihoda”, poručuju iz Vijeća ministara BiH.
Magazinović upozorava da sada privrednici koji kasne s plaćanjem PDV-a s postojećom zateznom kamatom na mjesečnom osnovu državi plaćaju više nego da se firme zaduže kod komercijalnih banaka. Naglašava da su efekti zemalja iz Evropske unije, koje su smanjile zatezne kamate, izuzetno povoljni te da su pospješili otvaranje novih radnih mjesta.
Ipak, mali privrednici će očito još dugo čekati bolje dane.
