Velike poplave i druge prirodne katastrofe koštali su Evropu oko 500 milijardi eura u posljednja četiri desetljeća, a najteže su pogođene Njemačka, Francuska i Italija, podaci su Evropske agencije za zaštitu okoliša (EEA).
Između 90.000 i 142.000 smrtnih slučajeva pripisano je vremenskim i klimatskim događajima u razdoblju od 1980. do 2020. godine, od čega je velika većina njih zbog toplotnih valova.
Podaci koje je u četvrtak objavila Evropska agencija za zaštitu okoliša ne pokazuju jasan trend povećanja gubitaka tokom desetljeća od uticaja klimatske krize. To je zato što se ekonomski učinci obično fokusiraju na nekoliko velikih događaja – više od 60% ekonomskih gubitaka došlo je od samo 3% vremenskih događaja tokom ovog razdoblja – a oni mogu pogoditi bilo gdje i uzrokovati potpuno različite rezultate, piše Guardian.
Jedan od vodećih autora studije, Wouter Vanneuville, rekao je da ne postoji jasan obrazac za najekstremnije događaje – oni su još uvijek nasumični, u velikoj mjeri. Ali prilagođavanje na njih je konstantno i ima uticaja.
Rekao je da činjenica da se gubici očito ne povećavaju ne bi trebala činiti ljude zadovoljnima, ali je naglasio važnost prilagođavanja infrastrukture i priprema za ekstremne vremenske uslove, koji će vjerovatno postati češći i intenzivniji kako temperature rastu.
– Razlog zašto ne vidimo trend nije to što klimatske promjene nisu stvarne, već zato što se poduzimaju mnoge akcije protiv klimatskih promjena. Sve više zemalja provodi strategije prilagođavanja – rekao je.
Zemlje bi trebale dalje ulagati u prilagođavanje, rekao je on, budući da se napredak u zaštiti od posljedica klimatske krize uveliko razlikuje širom Evrope.
