Ratne fotoreportere mnogi iz njihove branše ne smatraju umjetnicima.
Ipak, mnogi od njih čak i u takvim okolnostima mogu da snime fantastične prizore i pronađu neke tragove ljudskosti u okrutnom neljudskom okruženju.
Koliko bol i patnja mogu da budu užasni svjedočile su brojne ratne fotografije tokom istorije, ali fotografija koju je 28. februara 1991. godine snimio Kenneth Jarecke u Iraku je po nečemu bila zaista posebna, piše The Atlantic.
Irački vojnik je umro u teškim mukama. Pokušao je da izađe iz vojnog kamiona preko komandne ploče i razbijenog stakla nakon što je vatra progutala vozilo. Nije uspio. Ostao je zarobljen u grčevitom pokušaju da spasi goli život, dok je vatra njegovo tijelo ugljenisala.
Tog dana Kenneth Jarecke je stajao ispred spaljenog čovjeka i fotografisao ga. Samo trenutak prije, taj vojnik je bio živ. Imao je ime, borio se u vojsci Sadama Huseina, imao je čin, krenuo je na zadatak. Ili je možda to bio tek obični mladić s ulica Bagdada, kojeg su regrutovali i natjerali u rat.
Kenetova fotografija bila je simbol tog Zalivskog rata, ali nikada nije ugledala svjetlost dana. Nijedan urednik u Americi nije htio da je objavi.
Upravo su ratne fotografije predmet rasprava o tome treba li ih objaviti ili ne. Ali sve one koje su objavljene imale su veliki uticaj na čitalačku publiku i izazvale antiratno raspoloženje u javnosti.
Fotografija iračkog vojnika nije bila izgubljena. Nedugo nakon što su objavljivanje odbili američki mediji, The Observer u Velikoj Britaniji i Libération u Francuskoj su to uradili. Ipak, došla je prekasno da bi imala značajan uticaj na publiku.
The story behind the Iraq War photo no U.S. news outlet would run (@TheAtlantic) – http://t.co/8YkQ9HFXVg #Longreads pic.twitter.com/9CBO5Vx2pH
— California Brief (@CaliforniaBrief) December 19, 2014
Izvor: Blic
