Ime Otto Englander vjerovatno je malo kome poznato u Bosni i Hercegovini, ali je riječ o rođenom Tuzlaku koji je dostigao zvjezdane visine zahvaljujući svom radu u Hollywoodu.
Naime, riječ je o piscu koji je 17. februara davne 1906. godine rođen u Bosni i Hercegovine, iz koje je otišao početkom dvadesetih godina 20. stoljeća, nakon čega je napravio sjajnu hollywoodsku karijeru.
O njemu se do sada vrlo malo toga znalo u BiH, no nedavno je sjajnu životnu priču rođenog Tuzlaka otkrio slikar i multimedijalni umjetnik Ismar Mujezinović.
“Nije to ništa spektakularno, što sam ga upravo ja otkrio. Ja sam poznavao Ernu, njegovu ženu, a njih dvoje bili su dobri prijatelji s mojim ocem. Na osnovu toga sam znao da je on bio u Walt Disneyu, te sam znao i da je bio suvlasnik jedno vrijeme. Tek poslije sam vidio koliki je bio njegov opis, a zatim i da je rođen upravo u Tuzli”, istaknuo je Mujezinović za Radiosarajevo.ba.
Iz Tuzle do Holivuda
Ova priča posebno je zainteresirala javnost u BiH, nakon što je otkriveno porijeklo Englandera, čija slava je obnovljena 49 godina nakon njegove smrti.
Inače, zvjezdani put Englandera, sina Jevreja Bele Englender (urara) i Gisele Lisska, počinje dvadesetih godina 20. stoljeća, kada je otputovao u SAD, gdje je završio njujoršku umjetničku školu Chester School.
Po završetku obrazovanja uputio se u Los Angeles, gdje je postao dio kreativnog tima Walt Disneya, u vrijeme kada je ovaj studio razvijao neke od najvećih animiranih hitova u historiji.
Također, bio je u braku sa Ernom Pinto (sestra slikara Haima Pinta), također porijeklom iz BiH, koja je bila dopisnica Politike iz SAD-a. Ona je nakon smrti Otta dočekala duboku starost i umrla u Los Angelesu 2008. godine. Otto je umro od srčanog udara 13.10. 1969. u Los Angelesu.
Vrlo brzo Englander se etablirao kao pouzdan partner, te je postao autor scenarija i priča za brojne kratke animirane filmove iz serije o Mickey Mouseu i Paji Patku, ali i nizu drugih antologijskih animiranih filmova uz koje su odrasle generacije ljubitelja animacije.
Snježana i sedam patuljaka
No, ono prema čemu se posebno istaknuo jeste pisanje priča ili scenarija za dugometražne animirane filmove koje smo svi mi gledali.
Krenuo je s prvim dugometražnim animiranim filmom iz Disneyeve produkcije, koji je prema izboru American Film Institutea izabran za najbolji animacijski klasik svih vremena. Naravno, riječ je o Snježani i sedam patuljaka.
Uskoro su stigli i brojni drugi klasici, među kojima su Fantasia, Pinokio i nadaleko poznati Dumbo.
Kruna uspjeha rada na dugometražnim filmovima je svakako doprinos koji je Englander dao tokom kreiranja neprikosnovenog klasika Disneyeve produkcije Pinocchioa, koji je ujedno i prvi animirani film sa nekoliko Oscara.
Pored animiranih filmova, Englander je radio i na scenarijima za igrane western filmove kao što su Massacre River i The boy from Indiana, a učestvovao je i u izradi kostimirane historijske akcije The Diamond Queen.
Jedna od nagrada na Tuzla film festivalu, najbolji scenario – nosi njegovo ime.
Pisani tragovi
Posljednji trag u američkoj štampi u vezi sa porodicom Englander, odnosi se na Nadu Pinto, Erninu sestru. U tom članku se navodi da je Nada umrla 2013. godine u Los Anđelesu te da je iza nje ostalo nasljedstvo, procijenjeno na 172.000 dolara. Ali, nikad nisu pronašli njene rođake.
– Čini se da je ovo porodica Sefarda, odnosno Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala 1492. ili njihovi preci. Čini se da niko od Pintinih rođaka nije imao djecu – navodi se, između ostalog, u tekstu koji je objavljen 2016. godine.
Za razliku od Ota, o njegovoj supruzi Erni postoje pisani tragovi. Našli smo ih u knjizi “Tuzla moje mladosti” autorice Vere Mujbegović, koja je, iako je rođena u Zagrebu, veliki dio života provela u Tuzli s obzirom na to da je njen otac Tuzlak Mustafa Mujbegović.
