Bivši zastupnik u državnom parlamentu, a danas ambasador BiH u Njemačkoj, pravni ekspert Damir Arnaut smatra da je upućivanje prijedloga zakona o državnoj imovini prvi konkretan korak koji je poduzet u pravcu provođenja odluke Ustavnog suda BiH.
Kako ističe u objavi na društvenim mrežama, svako odbijanje rješenja ovog pitanja u institucijama Bosne i Hercegovine predstavlja čin neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH, a svako ko insistira da državna imovina “pripada entitetima” ili da se radi o “entitetskoj nadležnosti” bez sumnje “na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH.”
“Naime, navedena odluka Ustavnog suda BiH eksplicitno drži da je regulisanje pravne materije koja se odnosi na državnu imovinu ‘u skladu s članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine’, da Ustav BiH daje ‘ovlaštenja državi BiH odnosno Parlamentarnoj skupštini da regulira pitanje državne imovine,’ da ‘ovdje se radi o isključivoj nadležnosti BiH,’ te da ‘𝐬𝐭𝐨𝐠𝐚, 𝐩𝐨𝐬𝐭𝐨𝐣𝐢 𝐢𝐬𝐭𝐢𝐧𝐬𝐤𝐚 𝐧𝐮𝐳̌𝐧𝐨𝐬𝐭, 𝐚 𝐢 𝐩𝐨𝐳𝐢𝐭𝐢𝐯𝐧𝐚 𝐨𝐛𝐚𝐯𝐞𝐳𝐚, 𝐝𝐚 𝐁𝐢𝐇 𝐨𝐯𝐨 𝐩𝐢𝐭𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐫𝐢𝐣𝐞𝐬̌𝐢 𝐬̌𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞 𝐦𝐨𝐠𝐮𝐜́𝐞’. Sve to je dodatno potvrđeno naknadnim odlukama Ustavnog suda na temu državne imovine i javnih dobara,” navodi Arnaut.
Rijetke su, kaže, sudske odluke koje su u ovoj mjeri eksplicitne i detaljno obrazložene i koje su istovremeno donesene u tolikom broju predmeta. Odbijanje njihovog provođenja i njihovo istovremeno nepoštivanje ponavljanjem tvrdnji koje su pred Ustavnim sudom predočene, a od strane istog listom odbačene, je tretirano krivičnim zakonom BiH.
“To je pogotovo slučaj kada dolazi u formi ataka na inicijativu dva člana Predsjedništva BiH koja i formom i sadržajem ispunjava eksplicitnu naredbu Ustavnog suda BiH. Ustav BiH je jasan i po ovom pitanju – predlaganje zakona ne spada u kategoriju nadležnosti Predsjedništva BiH za koje je neophodan konsenzus. Kao i kod predlaganja Zakona o budžetu, imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i sličnih nadležnosti, dva člana Predsjedništva BiH mogu Parlamentarnoj skupštini BiH uputiti prijedlog ovog zakona bez saglasnosti trećeg,” pojašnjava Arnaut.
Odnos aktera u državnom parlamentu prema ovom prijedlogu će, međutim, jasno pokazati ko se od poslanika i delegata angažuje na iznalaženju rješenja ovog pitanja, a ko odbija izvršiti odluku Ustavnog suda BiH.
“Iz parlamentarne i javne debate će, šta više, biti vidljivo ko tu odluku na drugi način ne poštuje. Prvi test će biti na Ustavnopravnoj komisiji jednog i drugog doma,” zaključuje Arnaut.
