Sljedeće sedmice, Upravni odbor PIC-a će se sastati kako bi razmotrio budućnost OHR-a i eventualno imenovao novog visokog predstavnika.
Ključna pitanja koja države članice PIC-a moraju sebi postaviti dok donose ove odluke su: koji je njihov osnovni strateški interes u BiH, može li OHR s bonskim ovlastima unaprijediti taj interes i ko je najpogodniji za funkciju visokog predstavnika.
Murphy naglašava da su Sjedinjene Američke Države trideset godina identificirale teritorijalni integritet BiH kao svoj osnovni strateški interes. On otvoreno spominje Milorada Dodika kao osobu koja dovodi u pitanje taj integritet, te izražava zabrinutost zbog izjava o ‘mega-kantonu’ unutar Federacije BiH, koje je iznio vodeći bošnjački etnonacionalista.
Prema Murphyju, sadašnja administracija SAD-a pokazuje znakove promjene dugogodišnje politike, prihvatajući ‘lokalno vlasništvo’ zajedno s Dodikom, koji je nedavno sugerisao formiranje vlastitih oružanih snaga RS-a i nagovijestio cilj raspada BiH.
On upozorava da je situacija rizična jer jedan etnonacionalistički lider prijeti odustajanjem od procesa pristupanja EU ako se ne ispune njegovi uslovi, dok drugi pruža političku podršku prvom, dovodeći u pitanje jedinstvenu podršku EU integracijama.
Murphy ističe da OHR nije tu da gradi naciju ili nameće građansku državu, već da štiti Dejtonski mirovni sporazum i institucije BiH. Bez snažnog visokog predstavnika sa bonskim ovlastima, OHR gubi svoju funkciju, a PIC će morati osmisliti novu strategiju za zaštitu BiH od onih koji žele njenu destabilizaciju.
