Gradsko vijeće Tuzla pokrenulo je inicijativu za, kako navode, suštinsku reformu pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini te pozvalo Ured visokog predstavnika da donese novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.
U obrazloženju inicijative ističe se da Bosna i Hercegovina danas bilježi ozbiljan pad povjerenja građana u pravosuđe. Prema ocjeni vijeća, takvo stanje nije rezultat pojedinačnih slučajeva, već dugotrajnog osjećaja javnosti da pravosudni sistem ne funkcioniše u skladu s osnovnim principima zakonitosti, jednakosti pred zakonom i odgovornosti nosilaca javnih funkcija.
Navodi se i da građani sve češće smatraju da sudske odluke ne zavise isključivo od činjenica, dokaza i zakona, već i od faktora koji ne bi smjeli imati uticaj na sudske postupke. Kada takav stav postane široko rasprostranjen, upozorava se u dokumentu, pravosuđe prestaje biti institucija povjerenja i postaje izvor pravne nesigurnosti.
Inicijativu je pripremila Komisija za ljudska prava i slobode Gradskog vijeća Tuzla na prijedlog predsjednika komisije Mirnesa Ajanovića, a vijeće ju je usvojilo na svojoj 16. sjednici održanoj 23. februara 2026. godine.
Zaključak je upućen Uredu visokog predstavnika, Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Delegaciji Evropske unije u BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH te drugim domaćim i međunarodnim institucijama.
U dokumentu se navodi da postojeći model funkcionisanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća stvara zatvoren institucionalni krug u kojem aktivne sudije, tužioci i advokati učestvuju u izboru, ocjenjivanju i disciplinskoj kontroli vlastitih profesija.
Prema stavu Gradskog vijeća, takav sistem dovodi do izostanka stvarne odgovornosti unutar pravosuđa i već više od dvije decenije doprinosi pravnoj nesigurnosti. Ističe se da proizvoljne i nezakonite sudske odluke često ostaju bez sankcija, što dodatno narušava povjerenje građana u sudove.
Zbog toga vijeće predlaže donošenje novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH kojim bi se iz sastava ovog tijela isključile aktivne sudije, tužioci i advokati. Kao alternativni model predlaže se da članovi budu profesori pravnih fakulteta i drugi nezavisni pravni stručnjaci.
U inicijativi se naglašava da pravna država ne može postojati bez odgovornog pravosuđa te da sudske odluke moraju biti zasnovane na činjenicama, dokazima i zakonu, a ne na proizvoljnim tumačenjima ili institucionalnoj zatvorenosti sistema.
Poručeno je da pravosuđe mora biti stub pravne države, a ne izvor pravne nesigurnosti.
