
U Republici Srpskoj sutra zvanično počinje dvosedmična predizborna kampanja za prijevremene izbore za predsjednika entiteta.
Na izborima zakazanim za 23. novembar pravo glasa imat će oko 1,2 miliona birača, dok će organizacija izbornog procesa koštati približno 1,7 miliona eura (oko 3,3 miliona konvertibilnih maraka).
Predizborna kampanja trajat će do 22. novembra, kada nastupa izborna šutnja. Biračka mjesta bit će otvorena i u inostranstvu – u ambasadama Bosne i Hercegovine u Beogradu, Beču, Berlinu, te u konzulatu BiH u Minhenu. Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u kojima glasanje neće biti organizovano moći će glasati putem pošte.
Mandat predsjednika izabranog na prijevremenim izborima trajat će do općih izbora u Bosni i Hercegovini, planiranih za oktobar 2026. godine.
Kandidati i političke opcije
Na izborima učestvovat će:
-
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kandidat Siniša Karan, ministar u Vladi RS-a
-
Srpska demokratska stranka (SDS), kandidat Branko Blanuša, doktor elektrotehničkih nauka
-
Savez za novu politiku, kandidat Dragan Đokanović
-
Ekološka partija RS-a, kandidat Nikola Lazarević
-
Lista “Za pravdu i red – Nebojša Vukanović”
-
Dva nezavisna kandidata: Slavko Dragičević i Igor Gašević
Presuda Dodiku i politička kriza u BiH
Centralna izborna komisija BiH raspisala je prijevremene izbore nakon što je Miloradu Dodiku, tadašnjem predsjedniku RS-a, pravosnažnom presudom Suda BiH oduzet mandat. Dodik je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Kaznu zatvora kasnije je otkupio za 18.000 eura.
Sud je utvrdio da je Dodik u julu 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika, uključujući onu o sprječavanju stupanja na snagu entitetskog zakona kojim se osporavala primjena odluka Ustavnog suda BiH. Ustavni sud BiH 4. novembra odbacio je apelaciju Dodikovog advokata za poništenje presude i odluke CIK-a o oduzimanju mandata.
Privremeno rukovodstvo i reakcije međunarodne zajednice
Nakon oduzimanja mandata Dodiku, Narodna skupština RS-a 18. oktobra imenovala je Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta. Ukinuto je nekoliko zakona koje je ranije osporio Ustavni sud BiH, uključujući zakone o državnoj imovini i neprimjenjivanju odluka državnih institucija na teritoriji RS-a.
Sjedinjene Američke Države 29. oktobra ukinule su sankcije Dodiku, članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović i još nekoliko zvaničnika iz RS-a. U saopštenju State Departmenta navedeno je da je odluka donesena zbog “konstruktivnih koraka Narodne skupštine RS-a” u povlačenju neustavnih zakona.





