Svakom novom investicijom, otvaraju se i nova radna mjesta, a BiH se po iznosima stranih ulaganja u regiji nalazi na 3. mjestu, nakon Srbije i Albanije.
Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSI, sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar – septembar 2023., direktne strane investicije su iznosile 1,442.8 miliona maraka ili 737,7
Strana ulaganja u tom su razdoblju veća za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije kada su DSI iznosile 1,164.1 miliona maraka, rečeno je za Federalnu novinsku agenciju iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine – FIPA.
Ulagalo se u rudarstvo, energiju, papir
U prvih devet mjeseci 2023. djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH su: “financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzionih fondova” (315.3 miliona KM), “proizvodnja koksa i rafinisanih naftnih proizvoda” (311.9 miliona KM), i “proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (157.3 miliona KM).
Značajna povećanja registrovana su i za djelatnosti “trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (101.9 miliona KM), zatim “proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda” (72.8), “proizvodnja baznih metala” (70,9 miliona KM), “proizvodnja papira i proizvoda od papira” (70,6), “trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” i “proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica” (63.6 miliona KM).
Kada su u pitanju najavljena ulaganja za ovu godinu, iz FIPA-e kažu kako su već najavljena ulaganja u sektore metalo-prerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvnog sektora.
Najveća ulaganja iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanija
U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Rusija (284.2 miliona KM), Nizozemska (124.6), Velika Britanija (112.0) i Hrvatska (104.9 miliona KM).
Poboljšanje poslovnog okruženja u BiH
Vezano za žalbe investitora one se i dalje najviše odnose na dugotrajne procedure vezane za izdavanje potrebnih dozvola za pokretanje i realizaciju investicija.
U cilju poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, FIPA daje konkretne preporuke za poduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poreznu politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebale usvojiti nadležne državne, entitetske, kantonalne i lokalne institucije vlasti, a sve sa ciljem da se privuku nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta, kažu iz te agencije.
Nadalje, kroz program postinvesticione podrške “Aftercare” u saradnji sa drugim nadležnim institucijama FIPA nastoji rješavati i rješava administrativne prepreke za strane ulagače, sa ciljem zadržavanja postojećih investiranja i motivisanja na nova ulaganja.
“Sarađujući s institucijama BiH, entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH (FIC), kao i međunarodnim institucijama i organizacijama te direktno sa stranim investitorima na poboljšanju poslovnog okruženja u zemlji, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti te u isto vrijeme dati konkretne preporuke za njegovo unapređenje”, zaključuju iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine i napominju da su određeni napreci postignuti, no ostaje još mnogo toga da se završi.