Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale, nakon tronedjeljnog uzastopnog rasta, jer usporavanje rasta ekonomija vodi u slabljenje potražnje za energentima.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,6 posto, na 95,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,9 posto, na 88,96 dolara.
Pad cijena posljedica je usporavanja rasta ekonomija jer zbog toga slabi i potražnja za naftom.
Prošle sedmice objavljeno da su zalihe nafte u SAD-u u prethodnoj sedmice porasle za 3,9 miliona barela, dosegnuvši najviši nivo od jula 2021., a to ukazuje na slabljenje potrošnje Amerikanaca na gorivo.
S druge strane, podršku cijenama pruža nada trgovaca da bi potražnja ponešto mogla ojačati, nakon odluke kineskih vlasti o ublažavanju mjera usmjerenih na suzbijanje Covid-19.
Ublažavanje ograničenja uključuje skraćivanje karantene za bliske kontakte oboljelih i inozemne posjetitelje na dva dana i ukidanje kazne zračnim prijevoznicima koji dovezu zaražene putnike.
Osim što su odredbe o radu od kuće ograničile mobilnost i smanjile potražnju za gorivom, putovanja diljem Kine još su uvijek prigušena jer Kinezi žele izbjeći rizik da završe u karanteni, napisali su, pak, u bilješci analitičari ANZ Researcha, prenosi SEEbiz.
Poticaj tržištu pružio je i slabiji dolar jer to dovodi do pojeftinjenja nafte za kupce s drugim valutama, što potiče potražnju.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice gotovo četiri posto.
Potporu cijenama pruža i skoro stupanje na snagu embarga EU na rusku naftu, kao i nedavna odluka Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera o smanjenju proizvodnje.
Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku ekonomija od koronakrize, od početka ove godine porasle su oko 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.
