Potpredsjednik Evropske komisije i komesar za promociju evropskog načina života Margaritis Schinas prisustvovao je večeras u Briselu zvaničnom otvaranju Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR), čiji je dio i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.
Komesar je kazao da je od izuzetnog značaja činjenica da su novinske agencije iz zemalja zapadnog Balkana dio ovog projekta jer je to velika prilika i mogućnost da se govori o Evropi u toj regiji koja je od krucijalnog značaja za Evropsku uniju.
Unutrašnja i vanjska sigurnost Evropske unije dio je portofolija komesara Schinsa, a Evropska komisija uskoro bi trebala usvojiti zakon o cyber sigurnosti u trenutku kada obavještajne agencije upozoravaju na sve veći broj cyber napada u Bosni i Hercegovini.
Odgovarajući na pitanje Fene o tom problemu, kazao je da je zakon prilika da se počne razmišljati drugačije jer u toj oblasti postoje brojni izazovi na koje je potrebno odgovoriti pravnim okvirom.
Upozorio je na postojanje i ulazak na tržište špijunskih softvera koji su agresivni i nekontrolirani, a koji se prodaju i vrlo često dođu u pogrešne ruke, dok u isto vrijeme ne postoji evropski pravni okvir da se bori protiv takvih pojava.
– Ovo je sada prilika s novim zakonom o cyber sigurnosti da se uspostavi neki red. Niko ne može puštati u promet i koristiti ovakve softvere bez ograničenja. Moraju postojati pravila i principi kao što smo uradili s društvenim mrežama gdje smo uspjeli sačuvati slobodu govora, ali u isto vrijeme zaštiti javnost – dodao je.
Kako je zaključio, ovo je sada prilika da se nešto uradi o pitanju špijunskih softvera jer Evropa ne može sebi dozvoliti, dodao je, da njenim prostorima kruže špijunski softveri kao što je sada slučaj.
Cilj evropskog zakona je da se uspostave zajednički standardi za cyber sigurnosne proizvode.
– Budući da se ekonomija i društvo sve više oslanjaju na digitalna rješenja, potrebno je osigurati da se možemo odbraniti u svijetu koji je sve skloniji hakiranju povezanih proizvoda i povezanih usluga – naveli su iz Evropske komisije.
Kako bi se suočili s današnjim raznolikim i sofisticiranim kibernetičkim napadima, Komisija smatra da je potrebna napredna tehnologija, sigurna infrastruktura i povećana operativna saradnja, kao i zajednički pristup referentnim vrijednostima kibernetičke sigurnosti za proizvode i usluge.
Zakon o kibernetičkoj otpornosti nadopunit će postojeći zakonodavni okvir EU-a, koji uključuje Direktivu o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema (NIS Direktiva) i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kao i buduću Direktivu o mjerama za visok zajednički nivo kibernetičke sigurnosti širom Unije.