KolumneU fokusu

Izbori prošli, korona ostala




Preživjeli smo juče ovogodišnje lokalne izbore, održane uz prateće brljotine i mućke, plus pandemija korone, pa nam sada ostaje „samo“ ona, korona, i sve ono što će je do u nedogled pratiti – prije svega neizvjesnost u vezi s tim koliko će trajati i koliki danak uzeti, a onda i već započeta trka za vakcinom, u kojoj će farmaceutska industrija (ili, po nekima, mafija) skinuti kajmak sa pošasti, koja je planetu zavila u crno.

JUČE SU ODRŽANI LOKALNI izbori u BiH, koje smo, svako na svoj način, dočekali i ispratili i, uglavnom, preživjeli. U vanrednim prilikama, izazvanim pandemijom korone, izbori, očekivano, nisu ličili na normalan, demokratski proces, ali kako to kod nas, i inače, nikad nije bilo lišeno mućkanja i petljanja, korona nam nije ni trebala – da bismo vidjeli gdje smo i šta smo u vezi s tim. Pošto sam proteklog mjeseca kampanje strogo vodio računa o mentalnoj higijeni, u cilju njenog daljeg čuvanja – o izborima, ovog puta, neću više ni riječi.

Pažnju skrećem – i posvećujem – onome što nam je, poslije izbora, ostalo, prijeteći da nas prati još ko zna koliko dugo. Koroni, naravno. S njom se prisilno družimo već devet mjeseci, pretežno na način koji pokazuje neuređenost, katkad haotičnost, a najčešće nerazumnu  podijeljenost – i mjera koje se preduzimaju, i udjela struke u onome što bi valjalo raditi, i političkog petljanja u struku, a najprije i najviše nepojamno organiazciono i strateško nejedinstvo, jer smo jedina zemlja u Evropi (ako ne i na planeti), u kojoj se borbi protiv korone prišlo na entitetski, izdijenjen i katkad suprotstavljen, skoro takmičarski, a ne na jedinstven način, s nivoa države. Zato je tragikomčno ono što nam se svakodnevno servira: vijesti o broju zaraženih i preminulih, saopštavaju se odvojeno za entitete i Brčko distrikt BiH, kao da se radi o dvije države i kao da pandemija priznaje ikakve granice. Izuzev granica zdrave pameti.

UZ VELIKE IZGLEDE ZA TO da se ova glupost nastavi sve dok traje korona, čeka nas ne sam potpuno neizvjesna zima i ono što će ona donijeti, već i nastavak podjela, zbunjenosti, neodgovornosti i neozbiljnosti. Niko još da se sjeti i da kaže da nama nije najveći problem pandemija korone, već način na koji je mnogi u ovoj zemlji shvataju, neodgovorno se odnose, neozbiljni su, jasno pokazujući koliko  n e m a j u  svijesti o opasnosti do nje. To samo povećava neizvjesnost u vezi s onim što nas čeka i, naravno, prijeti uzimanjem još crnjeg danka neorganizovanosti, prepucavanja, svađa, neshvatanja onoga što zdravstvo čini na ivici snaga i, povrh svega, nastavka neozbiljnosti i neodgovornosti. Predizborna kampanja nam je to zorno pokazala na skupovima koji su bestidno ignorisali epidemiološke mjere, a za koje je više nego sigurno da su mogli biti rasadnici ko zna koliko slučajeva sijanja virusa.

Pošto je teško vjerovati u to da su birači juče kaznili i stranke i sve druge koji su se prema mjerama zabrane javnih skupova odnosili kao prema lanjskom snijegu, niko ozbiljan i racionalan nema odgovor na ptianje šta nas čeka, koliko će sve ovo trajati i, posebno, kolikom cijenom će biti plaćeno. Najprije, nažalost, u ljudskim živortima, a onda i u ekonomskim, finansijskim i opštedruštvenim posljedicama. Za koje je sigurno da će ih biti i da ih ne možemo izbjeći.

PARALELNO S TIM UPITNICIMA, vezanim za nemogućnost realnog prognoziranja onoga što slijedi, ide i odavno započeta farmaceutska trka za vakcinom protiv korone. Rusi su se prvi javili i planeti pohvalili da imaju vakcinu. Provjeravaju je i tvrde da je sigurna. Odgovorio im je Zapad, najprije Amerika, a onda i Evropa (Njemačka). Traje, dakle, trka u kojoj će globalna farmeceutska industrija, koju neki smatraju klasičnom mafijom i pupčanom vrpcom vezuju za teoriju zavjere, na vrijeme obaviti pripreme za to da prifitira do nezamislivih razmjera. Tačnije: da skine kajmak s onoga što je nasušno potrebno svijetu, a za šta se već izdvajaju goleme pare, jer niko ne pita za cijenu. Neke informacije kažu da  jedna doza vakcine košta 350 KM, što ne mora biti tačno. Ono što je, međutim, sigurno tačno je da će se milionske količine vakcina – uključujući i onih 1,22 miliona koje je naručila  BiH – pretvoriti u eventualno efikasno cjepivo, ali garantovano astronomsku zaradu farmaceuskih komapnija.

I tu bi se, kad bi bilo kao u bajci, priča mogla završiti. No, pošto ovo s pandemijom nije ni nalik bajci, mi tek treba da se suočimo s onim što će biti slika svijeta na kraju ove i početkom 2021.godine. Slika u kojoj će se, sa cifrom zaraženih koronom većom od 50 miliona, sve svesti na profit, bezočnu zaradu i skidanje kajmaka farmaceutske industrije, koja, uz proizvođače oružja, redovno najviše profitira i napuni bisage, kad god svijet zadesi neka nesreća, koja se obavezno mora platiti. Ljudskim životima i brdima dolara ili eura.

Piše: Zlatko Dukić



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button