Plavi telefon, savjetodavna linija na broju 080 05 03 05 aktivna je da pomaže ljudima koji se nose sa anksioznošću i drugim problemima uzrokovanim situacijom sa koronavirusom.
Snježana Ivanović, MA psihologije i koordinatoirca Plavog telefona kaže da je od 13. marta kako je proširena usluga zbog novonastale situacije, primljeno preko 70 poziva koji su u vezi sa situacijom sa korona virusom.
Većina poziva je informativnog karaktera, gdje se građani raspituju u vezi sa tim gdje dobiti informacije o virusu. Kada su u pitanju savjetodavni pozivi, najčešće teme su strah, anksioznost i usamljenost.
„Ovo je period kada se svima život veoma promijenio, kako se najbolje nositi sa tim? Svaka promjena sa sobom nosi izazove. Ovo jeste situacija u kojoj se mnogim ljudima život značajno promjenio, iz tog razloga bi bilo dobro da uzmemo vremena i da razmislimo o novoj strukturi našeg dana za ovu situaciju. Ljudi se osjećaju sigurnije kada imaju jasnu strukturu, iz tog razloga promjene mogu da budu veoma stresne. Važno je, takođe, da razmislimo o tome na koji način obavljati sve one obaveze koje imamo, a da ostanemo odgovorni i prema sebi i prema drugima. Ovdje nam mogu pomoći sve mjere i preporuke koje izdaju nadležne institucije, a koje se odnose na zaštitu od zaraze virusom. Važno je i da budemo svjesni da će na početku vjerovatno biti teško da se naviknemo na novu situaciju i na novu strukturu, iz tog razloga je važno da budemo nježni prema sebi i da se ne ljutimo na sebe ukoliko na početku malo odstupamo od naše nove strukture i teško joj se prilagođavamo, to je sasvim normalno prilikom stvaranja novih navika“, kaže za BUKU Snježana Ivanović.
Ona ističe da nije uvijek jednostavno prilagoditi se na promjene, naročito kada se radi o situaciji kao što je ova, koja je neizvjesna.
„Iz tog razloga sasvim je normalno da se javi niz neprijatnih emocija, kao što su strah, zabrinutost, uznemirenost, ljutnja, tuga. To su sve normalne reakcije na novonastalu situaciju i ako se javljaju u nekom optimalnom intenzitetu one su i veoma korisne. Upravo strah i zabrinutnost nas motivišu da se pridržavamo predloženih mjera i da budemo odgovorni prema sebi i drugima, tuga nam omogućava da se zapitamo šta nam to u ovom trenutku nedostaje, da li je to neka osoba ili neka aktivnost u kojoj smo uživali, te da razmislimo o alternativnim načinima kojima možemo da zadovoljimo našu želju za tom osobom ili aktivnošću“, pojašnjava Snježana.
Snježana kaže da se sa druge strane dodaje da se mogu javiti i emocije koje nisu u skladu sa situacijom.
„Emocije nastaju na osnovu našeg doživljaja i procjene određene situacije, a naš doživljaj i procjena mogu biti pogrešni. To znači da ukoliko neku opasnost procjenimo kao nepremostivu i da mi ništa ne možemo učini da se zaštitimo, onda u tim situacijama se javlja panika i veoma intezivan strah koji ukoliko potraju mogu značajno narušiti naše zdravlje. Zbog toga je veoma bitno da za našu procjenu situacije oslonimo na provjerene informacije zvaničnih organizacija i institucija te da potražimo podršku kada nam je potrebna“, ističe naša sagovornica.
Ona pojašnjava da je u ovoj situaciji neophodno da imamo povjerenja u institucije, kako lokalne tako i svjetske, te da se pridržavamo svih mjera koje nam oni propisuju.
„Ukoliko dovodimo njihove odluke u pitanje stvaramo veću konfuziju sami sebi i dovodimo sebe u iskušenje da postanemo potencijalno opasni i za sebe i za druge. Takođe, s obzirom na to da smo izloženi velikom broju informacija, koje su ponekad nedorečene i zbunjujuće, bilo bi dobro da pratimo nove informacije samo od zvaničnih organa, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija ili Institut za javno zdravstvo, te da uopšte ograničimo vrijeme u kojem ćemo primati nove informacije, na nekih dva puta dnevno po 20-ak minuta. Osim toga, važno je da ne zapostavimo socijalne kontakte“, ističe ona.
Snježana kaže da socijalno distanciranje od drugih, odnosno fizička udaljenost, da bismo se zaštitili, ne znači da moramo i potpuno da se udaljimo od nama dragih ljudi i da prekinemo komunikaciju sa njima.
„Danas postoje razni načini kako da iskoristimo tehnologiju i da ostanemo u kontaktu sa nama dragim osobama, iskoristimo ove pogodnosti. Naravno, za očuvanje mentalnog zdravlja je važno i da se posvetimo stvarima koje volimo. Novonastale okolnosti nas možda onemogućavaju da se posvetimo pojedinim aktivnostima, ali sigurno postoje i neke stvari unutar kuće kojima možemo da se posvetimo, a koje nam pričinjavaju zadovoljstvo“, kaže naša sagovornica.
Kada je riječ o kućnoj izolaciji Snježana preporučuje da se o tom periodu ne razmišlja kao o nekom strašnom periodu, već možemo da na period izolacije gledamo kao vrijeme za sebe.
„Prisjetimo se koje su to stvari za koje smo ranije mislili da nemamo vremena, koje smo to aktivnosti započeli, alli ih nismo završili nijednog slobodnog vikenda koji je došao. Možemo da razmislimo o svim tim stvarima i da se posvetimo onima koje možemo da radimo tokom perioda izolacije. Važno je da imamo na umu koje stvari mi možemo da kontrolišemo, a koje ne, te da se usmjerimo na one koje možemo, a to su definitivno naše misli, osjećanja i naše ponašanje“, ističe ona.
Ona kaže da kao što medicina nudi termin fizičke higijene, tako u psihologiji imamo termin mentlane higijene, a ova vrsta higijene se odnosi na načine kako da očuvamo svoje mentalno zdravlje i važno je da je, kao i fizičku, redovno održavamo.
„Svaka osoba ima bazične potrebe, koje ako se ne zadovolje, doživljavamo da su naši životi ugroženi i otežani. Pored potreba za hranom i snom, tu su potrebe za sigurnošću, ljubavlju i pripadanjem, čije zadovoljavanje može biti otežano u vremenu krize. Mnoge neprijatne emocije će se javiti kao alarm da naše potrebe nisu zadovoljene, te u tom slučaju održavati mentalnu higijenu podrazumijeva, osluškivati emocije, prepoznati nezadovoljene potrebe i osmisliti načine i ponašanja kojima će se ta potreba zadovoljiti. Veoma je bitno da biramo funkcionalna ponašanja, tj. ona ponašanja koja će stvarno zadovoljiti naše potrebe“, kaže Snježana Ivanović.
Dodaje da je ponekad ljudima teško da razumiju svoje emocije i da pronađu ponašanja koja će biti funkcionalna.
„Upravo zbog toga, u vremenu krize, naš Plavi telefon je dostupan građanima koji osjećaju bilo kakvu naprijatnost, te im je potrebna podrška jer nema potrebe da kroz neprijatnost prolaze sami“, ističe Snježana.
Plavi telefon je besplatna savjetodavna linija koju sprovodi Udruženje „Nova generacija“ iz Banje Luke uz finansijsku podršku kompanije Mtel. Broj telefona je 080 05 03 05
Izvor: 6yka.com
