Na sreću, skoro ih nitko više ne pokušava natjerati da pišu desnom rukom već pokušavaju razumjeti kako to izgleda živjeti u svijetu “dešnjaka”, a nekada smatrani kao smotani i nevješti, ljudi koji pišu i većinu poslova obavljaju lijevom rukom svoj dan obilježavaju 13. kolovoza.
Znanstvenici se bave razlozima nastanka, ispitivanjima psiholoških karakteristika, kako funkcionira mozak i motorika, a s druge strane čak i industrija i trgovina se uključuju – prave se škare za ljevoruke i mnogi drugi instrumenti, prenosi Tanjug.
U zabavnim tekstovima u mnogim časopisima navode se slavne osobe koje su ljevoruke, pri čemu obično taj popis počinje s Leonardom da Vincijem, Mikelangelom, Beethovenom, Bachom, Charliem Chaplinom, Paulom McCartneyjem ili vojskovođama Cezarom, Aleksandrom Makedonskim, Napoleonom, a tko voli naučnike ne zaobilazi Einsteina i Maxwella.
Pitajući se kako je nastala tolika razlika u korist dešnjaka, znanstvenici su pokušavali naći odgovor uspoređujući istraživanja koja su se bavila životinjama, ali i različitim podacima o broju ljevorukih osoba, ovisno od zemlje u kojoj su se rodili i odrasli.
Zanimljiva su istraživanja na životinjama, naročito na papagajima od kojih oko 60 posto njih kada jede koristi desnu nožicu, a 40 posto lijevu. Slično je otkriveno prilikom praćenja ponašanja miševa i kokošiju, prenosi Tanjug.
Stručnjaci su utvrdili da ljevoruki muškarci čine osam posto, a žene oko šest posto anglosaksonskog područja, ljevorukih Japanaca ima nešto više od četiri posto i malo više od dva posto Japanki, a na primjer samo 1,5 posto Kineza piše i jede lijevom rukom.
Očigledno ljevorukost – desnorukokost nije stvar samo motorike šake i funcioniranja mozga, već i tradicije, vjerovanja i odgoja. Obično se postavlja pitanje što je uzrok ljevorukosti, ali znanstvenici nemaju jedinstven odgovor.
Stručnjaci smatraju da se ljevorukost – desnorukost određuje još u prenatalnom razdoblju, jer se zna da se u obiteljima koje imaju bar jednog ljevorukog roditelja deset do 12 puta češće rađaju ljevoruka djeca.
Djeca vrlo rano pokazuju svoju opredeljenost jesu li dešnjaci ili ljevaci, ali ima i slučajeva da se uočava kod neke djece i kasnije, međutim rijeđe poslije četvrte, odnosno pete godine.
Međutim, većina životnih aktivnosti se obavlja korištenjem obje ruke, ali obično jedna ruka pridržava predmet, a druga preciznije i vještije obavlja određene aktivnosti.
U igri i životu, ne skrećući pažnju djeteta, može se provjeriti kojom rukom dijete crta, drži četkicu za zube, kojom rukom se češlja, dijeli karte, gađa loptom, slaže kocke, kad pravi kulu, gura autić, oblači lutku, briše gumicom, koju ruku prvu stavlja u rukav kada se oblači…
Ako dijete u devet od deset takvih situacija koristi lijevu ruku, može se pretpostaviti da je ljevoruk. Ima djece i odraslih koji ravnomjerno koriste obje ruke, pa će se njima desiti da 4, 5 aktivnosti rade jednom, a druge drugom rukom.
Stručnjaci savjetuju odrasle da ne trebaju pokazivati odnos prema ljevorukosti, jer to ozbiljno može ugroziti zdravlje djeteta, obično se u takvim situacijama najbrže primijeti početak mucanja takvog djeteta.
Vodeća ruka se odredi prirodno do četvrte, odnosno pete godine i pri tom je potrebno pažljivo praćenje ljevorukog djeteta – uočavanje promjena raspoloženja, prepoznavati uzroke djetetove radosti ili tuge, razumjeti njegove probleme i pomoći mu da ih prevaziđe.
Ljevoruki su temperamentni, nestrpljivi i često rade, a da ne promisle i imaju potrebu za smjenjivanjem aktivnosti, jer teško izdržavaju prisilu.
Ljevoruki ljudi u stanju su da razmišljaju brže kada, na primjer, igraju kompjuterske igre ili se bave nekim sportom, a uspostavljanje veza između lijeve i desne moždane hemisfere brže je kod ljevorukih, utvrdili su australijski znanstvenici, prenio je Tanjug.
