BiH

Čović: Bez ikakve potrebe Schmidt nameće izmjene Izbornog zakona




Predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, Dragan Čović smatra da je odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH potpuno nepotrebna i neprihvatljiva te da može imati nesagledive posljedice za intregracijske perspektive i evropsku budućnost BiH.

U intervjuu za Fenu Čović naglašava da se ovakvim djelovanjem OHR-a potpuno negiraju i nedavna pozitivna izvješća iz Evropske unije prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

“Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH. Pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice,” naglašava Čović.

Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za ove nametnute odluke, iz kojih se jasno iščitava vidno odstupanje od do sad utvrđenih zajedničkih stajališta, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela po nacionalnoj osnovi.

“Nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratskih izbornih predstavnika, što je srž demokracije. Stoga pozivam sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da sukladno Ustavu BiH i najvišim demokratskim standardima legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH,” smatra Čović.

Pitanje imenovanja glavnog pregovarača riješiti kroz rotaciju

Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora Čović kaže da je sigurno historijski trenutak.

“Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja krediblni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali,” ističe Čović uz napomenu da su ostale neke obaveze prema EU koje nisu završene.

Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dimanikom raditi na evropskom putu.

“Već neki govore o tomu ko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje prijepora. Mi tu trebamo koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažirani na ovom zadatku,” smatra Čović.

Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što rade zakonodavna i izvršna vlast na svim razinama. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a.

On navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.

“To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli tu razinu demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova nazočnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pozornosti da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja,” ističe Čović.

Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.

Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.

“Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne davajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usuglasili pa i onoga što nismo usuglasiji još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja osobno mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, županiju kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje,” smatra Čović.

Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.

“Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet županija koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dvije od tih pet izrazito multietničke, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element,” pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.

Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da ovih dana zajedno sa saradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez nazočnosti javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obaveze.

(FENA)



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button