Tragova na nebu iznad Bosne i Hercegovine od aviona sve je više jer se nove linije uspostavljaju i obaraju se rekordi u broju prevezenih putnika. Pozitivan preokret i uspostavljanje aviolinija omogućava građanima da putuju ka željenim destinacijama. Gdje sve možemo letjeti iz BiH?
Nakon ukidanja aviolinija i sumorne situacije krajem prošle godine kada je glavni grad bio nepovezan sa brojnim destinacijama, Međunarodni aerodrom Sarajevo ove godine ima rekordan broj letova i sada bilježi najbrži rast broja putnika u regionu. Kapaciteti su povećani za preko 180 hiljada u odnosu na 2023. Prema analizama stručnjaka za civilno vazduhoplovstvo Sarajevo će već sljedeće godine nadmašiti svoj sadašnji kapacitet od dva miliona putnika.
Tragova na nebu iznad Bosne i Hercegovine od aviona sve je više jer se nove linije uspostavljaju i obaraju se rekordi u broju prevezenih putnika. Pozitivan preokret i uspostavljanje aviolinija omogućava građanima da putuju ka željenim destinacijama. Gdje sve možemo letjeti iz BiH?
Nakon ukidanja aviolinija i sumorne situacije krajem prošle godine kada je glavni grad bio nepovezan sa brojnim destinacijama, Međunarodni aerodrom Sarajevo ove godine ima rekordan broj letova i sada bilježi najbrži rast broja putnika u regionu. Kapaciteti su povećani za preko 180 hiljada u odnosu na 2023. Prema analizama stručnjaka za civilno vazduhoplovstvo Sarajevo će već sljedeće godine nadmašiti svoj sadašnji kapacitet od dva miliona putnika.
Maja Alempijević jedna je od onih koji često koriste avio saobraćaj. Smatra da svi aerodromi u državi trebaju raditi na uspostavljanju novih linija.
“Nedostaju nam letovi ka udaljenim destinacijama. Naprimjer, poznajem ljude kojima bi značila aviolinija ka Australiji. Zatim, značile bi nam linije prema pojedinim turističkim destinacijama; iz ličnog iskustva mislim da bi bilo dobro da imamo linije ka Parizu, Barceloni, Lisabonu. To bi nam olakšalo putovanja”, kaže Maja Alempijević.
U ovoj godini avioni iz Sarajeva letjeli su ka 32 destinacije. Dobra vijest je da Ryanair za narednu godinu najavljuje uspostavljanje linije Štokholm- Sarajevo.
“Potencijalno, Sarajevo može otvoriti još linija prvenstveno za stanovništvo koje traži ljetno osvježenje na umjerenijoj klimi i poslovne prilike, tj. iz Bliskog Istoka, ali i Srednjeg i Dalekog. No, aerodrom se prvenstveno treba usmjeriti linijama na zapad i sjever Europe prvenstveno za dijasporu i to treba isforsirati cjelogodišnje linije. Aerodrom treba više raditi na zimskim linijama za skijaše koji bi dolazili u Sarajevo”, ističe Alen Šćuric, stručnjak za civilno vazduhoplovstvo
A optimizam vlada i u Mostaru. Italijanska aviokompanija uspostavila je bazu i osam novih letova. Tako će avioni iz grada na Neretvi letjeti i za Rim, Minhen, Kataniju, Palermo, Napulj.
“Svjedočili ste zadnjih tri i po godine enromnom radu, rastu i dobrom rezultatu Aerodroma Mostar pod ovom upravom i administracijom. Od 0 putnika sada pričamo o 40.000 putnika, o šest redovnih linija, povezanosti Grada Mostara s ostatkom Evrope i svijeta”, napominje Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
Andrijana Katić, federalna ministrica prometa i komunikacija dodaje da se uspostavlja baza prvi put u historiji.
“Novih osam linija iz Mostara. Vlada FBiH je izdvojila za realizaciju ove aktivosti 345 hiljada KM iz budžeta”, kaže Katić.
Pozitivne naznake konačno i u Tuzli. Nakon izuzetno loše situacije usljed zatvaranja baze Wizz Air-a, sada ova kompanija povećava broj letova sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, dok u isto vrijeme smanjuje broj letova iz Beograda i Skoplja. U augustu je na ovaj aerodrom sletio i avion kompanije Pegasus i od tada je uspostavljen let ka Istanbulu.
No, tri ili četiri linije dnevno još uvijek su daleko od onoga što građani najmnogoljudnijeg kantona očekuju.
“Apsurdan je broj linija koje imamo ka glavnim gradovima i atraktivnim lokacijama. Uprava aerodroma navodi da su pregovori u toku… a za isto vrijeme građani imaju otežanu mobilnost. Ovdje govorimo o nedostatku političkog osjećaja za nešto što se zove biznis, privreda, turizam. Uz ovakve uslove mobilnost svih građana, a govorim iz perspektive mladih, posljedično mora biti loša”, pojašnjava Almasa Bečić iz Omladinskog pokreta Revolt.
Veći broj letova od tuzlanskog aerodroma ima i Međunarodni aerodrom Banjaluka. Vidljivo je sada da se bh. građanima povećava mogućnost za putovanje avionom ka željenim lokacijama. U isto vrijeme stručnjaci kažu da je prostor za napredak i dalje veliki.
Autor Azur Delić
