Tako nam je u Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine potvrđeno da je u toku nešto više od godinu dana u institucijama Bosne i Hercegovine zaposleno 35 državnih službenika.
Zakon o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine “državnog službenika” definiše kao “osobu postavljenu upravnim aktom na radno mjesto u državnoj službi, u skladu sa zakonom”. Državni službenici mogu biti rukovodeći državni službenici (sekretar i sekretar sa posebnim zadatkom, pomoćnik ministra, pomoćnik direktora i glavni inspektor) i ostali državni službenici (šef unutrašnje organizacione jedinice, stručni savjetnik, viši stručni saradnik, stručni saradnik).
U periodu od 1. januara 2015. godine do 01. marta 2016. godine najviše su zapošljavani stručni savjetnici, viši stručni saradnici i stručni saradnici. U ovaj broj ne ulaze savjetnici devet ministara i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH kojih ima oko pedeset. Kako se ranije pisalo, za četiri godine građani će za njihove usluge platiti oko 10 miliona KM.
Još jednom podsjećamo da je Ministarstvo pravde BiH još 2013. godine formiralo komisiju koja je trebala da preispita ogromni birokratski aparat u našoj zemlji jer je broj zaposlenih u 75 državne institucije premašio 22.000 ljudi.
Prema posljednjim podacima iz Vijeća ministara BiH, a koji se odnose na ovu godinu, u državnim insititucijama zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćuju se 9725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija.
Prema podacima Agencije za državnu službu koji su prikupljeni “ručno”, u BiH je 30. juna 2015. godine bilo zaposleno 3.855 državnih službenika. Od toga najviše je viših stručnih saradnika (1.024) i stručnih savjetnika (1.021). Odmah iza njih nalaze se stručni saradnici (846), šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica (673), pomoćnici ministara i direktora (216), sekretari sa posebnim zadatkom (54) i sekretari (21).
Ogromni birokratski aparat u BiH nosi epitet najglomaznijeg u Evropi. Enormno visoke plate državnih uposlenika razlog su zašto građani BiH idealnim poslodavcem smatraju državu. Takva percepcija tržišta rada pravi ozbiljne distorzije u funkcionisanju tržišne ekonomije u BiH koja je generalno utemljena na privatnom sektoru.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine iz godine u godinu raste i udio javne potrošnje u domaćem bruto proizvodu (BDP-u). Tako konsolidirani rashodi Vlade u odnosu izraženom prema BDP-u iznose 45,3 posto (2010. godina), 44,6 posto (2011. godina), 45,8 posto (2012. godina), 44,8 posto (2013. godina) i 45,9 posto (2014. godina).
Blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset kantonalnih vlada od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.
Izvor: klix
