Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja okuplja blok od 38 zemalja navela je da bi više od četvrtine radnih mjesta oslanja na vještine koje bi se mogle lako automatizirati u nadolazećoj revoluciji umjetne inteligencije. OECD okuplja uglavnom razvijene i zemlje u razvoju.
Malo je dokaza da pojava umjetne inteligencije zasad ima značajan utjecaj na radna mjesta, ali to može biti zato što je revolucija u ranoj fazi, naveli su iz OECD-a.
Poslovi s najvećim rizikom od automatizacije čine u prosjeku 27 posto radne snage u zemljama OECD-a, a najviše su izložene istočnoevropske zemlje, objavila je organizacija sa sjedištem u Parizu u svojim Izgledima zapošljavanja za 2023.
Poslovi s najvećim rizikom definirani su kao oni koji koriste više od 25 od 100 vještina i sposobnosti za koje stručnjaci za umjetnu inteligenciju smatraju da se mogu lako automatizirati.
Troje od pet radnika strahuje da bi mogli izgubiti posao zbog umjetne inteligencije u sljedećih 10 godina, utvrdio je OECD u prošlogodišnjem istraživanju. Istraživanje je obuhvatilo 5.300 radnika u 2.000 kompanija koje obuhvaćaju proizvodnju i finansije u sedam zemalja OECD-a.
Istraživanje je provedeno prije eksplozivne pojave generativne umjetne inteligencije poput ChatGPT-a.
Unatoč tjeskobi zbog pojave umjetne inteligencije, dvije trećine radnika koji već rade s njom reklo je da je automatizacija njihov posao učinila manje opasnim ili zamornim.
“Kako će umjetna inteligencija u konačnici utjecati na radnike na radnom mjestu i hoće li dobrobiti nadmašiti rizike, ovisit će o mjerama koje ćemo poduzeti”, rekao je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann na konferenciji za novinare.
“Vlade moraju pomoći radnicima da se pripreme za promjene i iskoriste prilike koje će AI donijeti”, nastavio je.
Minimalne plaće i kolektivno pregovaranje mogli bi pomoći u ublažavanju pritiska koji bi umjetna inteligencija mogla izvršiti na plaće, dok vlade i regulatori moraju osigurati da prava radnika nisu ugrožena, rekao je OECD.
