BiHValter Tuzlanski

UIO prinudno naplatila 215 milijuna KM poreza







Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prinudno je u prošloj godini naplatila 215 milijuna KM, a ukupan dug za indirektne poreze na kraju 2023. iznosio je 450 milijuna KM.

„Najviše duga prinudno je naplaćeno od poreznih obveznika „Magros-veletrgovina“ Sarajevo, RMU „Zenica“, RiTE „Ugljevik“, „Euro-asfalt“ Sarajevo“, rekao je za CAPITAL načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević i dodao da oni trenutno nemaju dugovanja.
Kada je u pitanju ukupni dug poreznih obveznika, Kovačević kaže da je na kraju prošle godine iznosio 450 milijuna KM i da je u odnosu na godinu ranije povećan za oko 10 milijuna.
Međutim, dodaje se, realan dug na temelju PDV-a prijava je daleko manji.
„Realni dug po osnovi PDV prijava na kraju 2023. godine iznosio je 339 milijuna KM i predstavlja ono što su obveznici prijavili, a nisu uplatili, ili im je u kontrolama naknadno utvrđena obveza po osnovi PDV-a koju još nisu platili. Dakle, to je realni dug, dok razlika između 450 milijuna i 339 milijuna, predstavlja dug na temelju ‘automatskog razreza'“, kazao je Kovačević.
Pojasnio je da u slučaju da neki obveznik ne preda PDV prijavu sustav ga automatski zaduži na bazi prosjeka ranijih uplata na temelju obveze PDV-a.
„Međutim, to se ne može smatrati realnim dugom, jer kad obveznik podnese PDV prijavu, taj dug na temelju automatskog razreza se briše. Iz tog razloga možemo konstatovati da je realni dug po osnovi PDV-a na kraju 2023. godine manji za 1,3 odsto u odnosu na dug koji je evidentiran na kraju 2022. godine“, rekao je Kovačević.
Najveći dugovi su svakako oni od PDV-a i čine čak 94 posto ukupnog duga za indirektne poreze.
„Na kraju 2023. godine dug po osnovi PDV-a iznosi 94 posto ukupnog duga po osnovi indirektnih poreza, dug po osnovi akcize čini oko 3,5 posto, dok dug po osnovi carinskih dažbina predstavlja oko 2,5 posto ukupnog duga“ , kazao je Kovačević.
Na listi najvećih dužnika indirektnih poreza u BiH na kraju prošle godine bili su KJKP „Gras“ Sarajevo sa 25,9 miliona KM, Sarajevska pivara sa 21,1 milion, „Bosmal“ Sarajevo sa 12,8 miliona, „Monter & Co“ Bijeljina sa 7,6 milijuna KM i „Hisar trade“ Brčko distrikt sa sedam milijuna KM duga.


Možda će Vas zanimati i:

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button