Građani i privrednici u Tuzli, Lukavcu, Živinicama, ali i Teočaku mogli bi se naći na udaru enormnog poskupljenja vode ukoliko na snazi ostane nedavno izmijenjen federalni zakon kojim se pokušao riješiti jedan, ali je nametnut drugi problem.
Izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH usvojene su 29. decembra prošle godine, a na snagu su stupile osam dana kasnije.
Ovakve izmjene pogoduju općinama na kojima se prostire Buško jezero, kao najveća hidroakumulacija u Bosni i Hercegovini, a kojoj ne odgovara obračun po površini nego po isporučenoj vodi ili električnoj energiji.
No, takav model ide na štetu lukavačkom jezeru Modrac, konkretnije stanovništvu i privrednicima koji se iz ove hidroakumualcije snabdijevaju pitkom vodom. Među njima su Tuzlaci, Lukavčani i Živiničani.
Naknade uvećane za osam puta
Naime, nakon usvajanja izmjena zakona naknade za korištenje vode iz jezera Modrac za Javno preduzeće za vodoprivrednu djelatnost Spreča povećane su za osam puta u odnosu na dosadašnja izdvajanja. Za one koji nisu upućeni, ovo javno preduzeće upravlja branom na jezeru Modrac i vodnim resursima ove hidroakumulacije, za što plaća različite naknade.
“Izmjene federalnog zakona za posljedice imaju povećanje vodnih naknada za osam puta u odnosu na dosadašnja izdvajanja koja smo imali za zahvaćenu vodu i proizvedenu električnu energiju iz hidroakumulacije jezera Modrac. Zakon sada povlači enormno povećanje cijena vode i to za privredu dva puta, a za snabdijevanje stanovništva negdje blizu tri puta”, kaže direktor Spreče Hajrudin Suljić.
Ovo javno preduzeće dosad je na godišnjem nivou izdvajalo okvirno 310 hiljada konvertibilnih maraka, a prema novom zakonskom rješenju 2,5 miliona maraka.
“To je za našu privredu preveliko opterećenje i trebalo bi doći do promjene zakonskog rješenja. Nama godišnji prihod od prodaje vode iznosi 2,1 milion KM, a sada bismo morali plaćati naknadu lokalnim zajednicama 2,5 miliona maraka. Pored toga, mi moramo plaćati koncesionu naknadu, odnosno posebnu vodnu naknadu Agenciji za vodno područje rijeke Save. Ovo pogoduje i našim lokalnim zajednicama, ali bi se povećanje njima, kao bumerang vratilo građanima Tuzle, Lukavca i Živinica te privredi”, naglašava Suljić.
Troškovi koje je nemoguće podnijeti
Izmjene Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH donesene su bez bilo kakve saglasnosti Vlade Tuzlanskog kantona.
“Konsultacija s Vladom TK ili resornim kantonalnim ministarstvom nije bilo, a također nije provedena ni javna rasprava. Kako bismo zaštitili naše građane, Vlada TK je razmatrala informaciju o svemu te je donijela zaključak kojim iniciramo hitnu izmjenu donesenih dopuna zakona ili njegovo stavljanje van snage”, kaže kantonalni ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vahidin Smajlović.
Na osnovu svih utvrđenih parametara, kako kaže Smajlović, privreda i stanovništvo Tuzlanskog kantona ne bi mogli podnijeti troškove.
“Mi smo predložili i da se od ove naknade izuzmu hidroakumulacije koje služe za vodosnabdijevanje stanovništva i privrede, a u slučaju da se našim opravdanim zahtjevima ne udovolji, Vlada TK će pokrenuti ocjenu ustavnosti donesenih izmjena zakona”, dodao je Smajlović.
Zaključke Kantonalne vlade sada mora potvrditi i Skupština Tuzlanskog kantona, a osim Tuzlaka, Lukavčana i Živiničana, negativne posljedice novog zakonskog okvira reflektuju se i na stanovništvo Teočaka, s obzirom na to da se povećanje naknada tiče i jezera Sniježnica, iz kojeg se građani snabdijevaju pitkom vodom.
