Mohandas Karamchand Gandhi, politički i duhovni vođa indijskog nezavisnog pokreta, ubijen je na današnji dan 30. januara 1948. godine, u New Delhiju, gdje ga je upucao hinduistički ekstremist.
Nastanio se u Natalu, gdje je bio izložen rasizmu i južnoafričkim zakonima koji su uskraćivali pravo na rad indijskim radnicima. Gandhi se kasnije u životu prisjetio slučaja kada je istjeran iz kupea prve klase i izbačen iz vlaka jer je Indijac. Tada se odlučio boriti protiv nepravde i braniti svoja prava kao Indijca i kao čovjeka. Nakon godinu dana, kada mu je istekao ugovor, Gandhi je spontano odlučio ostati u Južnoj Africi, gdje je pokrenuo firmu protiv zakona koji sprječava Indijce glasati.
Privukao međunarodnu pažnju
Formirao je Indijski kongres Natala čime je privukao međunarodnu pažnju na položaj Indijaca u Južnoj Africi. Transvaalna vlada je 1906. godine ustrajala u namjeri da nastavi s ograničavanjem prava Indijaca i tada je Gandhi organizirao svoju prvu kampanju satyagraha ili kampanju masovne građanske neposlušnosti. Nakon 7 godina prosvjedovanja, uspio je napraviti kompromis s južnoafričkom vladom.
Gandhi se 1914. godine vratio u Indiju gdje je nastavio živjeti duhovni i apstinencijski život na periferiji indijske politike. Podržao je Britaniju u Prvom svjetskom ratu, ali je 1919. godine pokrenuo novu satyagrahu zbog obaveznog upisa Indijaca u vojnu evidenciju. Nekoliko stotina tisuća ljudi podržalo je prosvjed i do 1920. godine postao je vođa indijskog pokreta za neovisnost. Reorganizirao je Indijski nacionalni kongres i organizirao je masivan bojkot britanskih dobara, usluga i institucija u Indiji. Bojkot je 1922. godine iznenada obustavio jer je policija fizički napala sudionike prosvjeda. Mjesec dana nakon, uhapšen je zbog poticanja neposlušnosti.
Na indijsku političku scenu vratio se 1928. godine kada je zahtijevao da se Indija proglasi neovisnom državom. Dvije godine nakon započeo je masovni prosvjed protiv britanskog poreza na sol, koji je pogađao siromašne stanovnike Indije. U svojoj najpoznatijoj kampanji građanske neposlušnosti, Gandhi i njegovi sljedbenici marširali su do Arapskog mora, gdje su napravili vlastitu sol isparavanjem morske vode. Nakon Marša soli Gandhi i 60.000 njegovih sljedbenika je uhićeno, ali je prosvjed ostao zapamćen i donio mu je međunarodno poštovanje.
Gandhi je na slobodu pušten 1931. godine kako bi prisustvovao Konferenciji okruglog stola o Indiji u Londonu, na kojoj je bio jedini predstavnik Indijskog nacionalnog kongresa. Sastanak je za Gandhija bio veliko razočaranje. Odmah nakon povratka u Indiju ponovno su ga zatvorili. Dok je bio u zatvoru, štrajkao je glađu u znak prosvjeda protiv tretmana britanske vlade prema “nedodirljivima”, odnosno siromašnim i degradiranim Indijcima koji čine najniži sloj društva.
Vraćanje na političku scenu
Godine 1934. Gandhi napušta Indijsku kongresnu stranku kako bi se posvetio radu na ekonomskom razvoju siromašnih Indijaca. Njegov štićenik Džavaharlal Nehru zauzima njegovo mjesto u stranci.
Kada je izbio Drugi svjetski rat, Gandhi se vratio na političku scenu i ponudio je pomoć Britaniji u zamjenu za neovisnost Indije. Britanija je odbila i pokušala je razdvojiti Indiju podržavajući konzervativne hindu i muslimanske grupe. Kao odgovor na ovu akciju Britanije, Gandhi je 1942. godine osnovao pokret Ostavite Indiju koji je zahtijevao potpuno povlačenje Britanije. Gandhi i drugi nacionalne vođe uhićeni su i držani u pritvoru do 1944. godine.
Kada je 1945. godine došlo do promjene vlade u Britaniji, počeli su pregovori za neovisnost Indije. Gandhi je želio ujedinjenu Indiju, ali Liga muslimana, koja je tokom rata porasla, nije pristala na to. Nakon dugih pregovora Britanija se složila napraviti dvije neovisne države, Indiju i Pakistan, 15. kolovoza 1947. Gandhi je bio razočaran zbog podjele države, nakon koje je počelo krvavo nasilje između hindusa i muslimana.
Kako bi stao na put indijskom religioznom raskolu, odlučio je gladovati i posjetiti problematična mjesta. Prisustvovao je bdjenju u New Delhiju kada ga je Nathuram Godse, fanatik iz sekte Hindu Mahasabhe, upucao. Gandhijeve uvjerljive metode građanske neposlušnosti inspirirale su vođe pokreta za građanska prava širom svijeta, posebno na Martina Luthera Kinga Juniora u Americi.
