ArhivaZanimljivosti i zabava

Ljudi koji psuju nisu glupi!










Psovke i prostakluke obično povezujemo sa ljudima koji su bezobrazni ili neuki i smatramo ih nekulturnim i neprihvatljivim u svakodnevnom govoru. Ali, iako se upotreba psovki i dalje ne ohrabruje, ljudi koji ih koriste možda zapravo i nisu toliko neuki koliko smo ranije vjerovali.

Prema studiji iz 2014. godine koju su sproveli psiholozi Kristin Joy i Timothy Jay, psovanje može biti pokazatelj bogatog rječnika.

Časopis Language Sciences [Nauke o jeziku] objavio je dio studije iz 2014. godine u kojoj su učestvovala 43 subjekta koja su bila u kasnim tinejdžerskim ili ranim dvadesetim godinama, a njihovo poznavanje psovki je poređeno sa njihovim opštim poznavanjem riječi. Subjektima je prvo dat COWAT test (test kontrolisane oralne asocijacije) kako bi se odredila njihova mogućnost da na komandu izlistaju riječi. Rečeno im je da u minuti napišu što više životinja i psovki koji počinju nekim zadatim slovom. Dalje, od učesnika je traženo da nabroje uopšteno što više životinja i psovki, a takođe su imali samo minut. Navođenje životinja je trebalo biti indikacija subjektovog uopštenog vokabulara i generalnog interesa za jezik. Rezultati su potom poređeni i analizirani.

Istraživači su zaključili da mogućnost psovanja nije znak ograničenog rječnika. Naprotiv, otkrili su da je tečnost psovanja pozitivno povezana sa verbalnom fluentnošću, a ne znak nedostatka riječi.

U slučaju da ste znatiželjni, tri najčešće riječi koje su se pojavljivale na ovom testu rađenom na engleskom jeziku su „fuck“, „bitch“ i „shit“, kao što ste mogli i pretpostaviti. Ukupno je sakupljeno oko 400 psovki, a samo su neke od njih bile toliko kreativne da su se na spisku našle samo jednom, a istraživači su ponekad bili i iznenađeni kretivnošću stvaralaca.

Sve u svemu, moramo istaknuti da je najvažnije otkriće ove malene studije samo potvrdilo hipotezu da je fluentnost – fluentnost. Prema hipotezi, sposobnost baratanja riječima je manje-više univerzalna, bez obzira na kontekst.

Međutim, to ne znači nužno da što češće psujete da imate bogatiji rječnik.

Nadalje, studija nikako ne sugeriše da je fluentnost isto što i frekventnost, što znači da nije bila u mogućnosti da odredi da li ljudi sa ograničenim rječnikom ili nižim stepenom inteligencije psuju češće ili ne.

Uzorak za studiju o kojoj govorimo je relativno mali i dok se ne provede veća studija možemo samo da nagađamo i čekamo potvrdu.

Izvor: Saša Leper



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button