BiznisSvijet

Ovo je najmoćnija kompanija na svijetu, a nikada niste čuli za nju




U pozadini raprava o posljedicama po njemačku politiku nakon najave o povlačenju kancelarke Angele Merkel, “isplivala“ je priča o do sada široj javnosti potpuno nepoznatom investicionom fondu BlackRock, kojeg mediji nazivaju “najmoćnijom svjetskom kompanijom za koju nikada niste čuli“ a najžešći kritičari “kompanijom koja posjeduje svijet“.

Iako je Friedrich Merz izgubio na izborima za nasljednika Angele Merkel na čelu Kršćansko-demokratske unije (CDU), anlitičari već komentiraju da će on biti kamen oko vrata novoj predvodnici ove partije, Annegreti Kramp-Karrenbauer.

Ovaj njemački biznismen, kojeg su u predizbornoj kampanji nazivali i “anti-Merkel“ kandidat, prema pisanju njemačkih medija naklonjen je krupnom kapitalu i želji da svojim političkim djelovanjem kompanije još više oslobodi dažbina i zakonskih stega.

Činjenica da Merz rukovodi njemačkim ogrankom američkog investicionog fonda Blackrock, podstakla je i rasprave da li njegov povratak na političku scenu predstavlja pokušaj svjetskih finansijskih moćnika da za “direktora“ najjače europske ekonomije postave “američkog štićenika“, čime se zašlo i u dvorište pomenutog investicionog fonda, kojeg su mediji krstili kao “najmoćniju svjetsku kompaniju za koju nikada niste čuli“, prenosi portal Biznis & Finansije.

U preispitivanju Merzove političke, ali prije svega poslovne karijere kao čovjeka koji trenutno, po sopstvenom priznanju, zarađuje oko milion eura godišnje, njemačkoj javnosti – koja i dalje sa manje blagonaklonosti nego američka gleda na spregu krupnog biznisa i politike – mediji su predočili i detalje koji ga kandiduju za titulu “Nijemca koji je najbolje povezan sa zvaničnim Washingtonom”.

Tome u prilog se, između ostalog, navodi njegovo rukovođenje organizacijom “Atlantski most“, grupe utjecajnih političara i privrednika koji se zalažu za jačane veza između SAD i Njemačke, članstvo u Trilateralnoj komisiji koju je osnovao David Rockefeller, a pojedini njemački mediji ga povezuju i sa investicionom bankom Rothschild i to upravo preko investicionog fonda BlackRock.

Dodatni poslić

Ali zašto je baš ovaj investicioni fond toliko važan? Britanski magazin The Economist je, pišući o njemu prije nekoliko godina, zaključio da bi na pitanje ko ustvari vlada svijetom, teoretičari zavjere najprije uperili prstom na neku od globalnih banaka, naftnog giganta ili tehnološku kompaniju, ali ne i na BlackRock koji ima najveći pojedinačni ulagački udio u takvim globalnim korporacijama.

Prema svjedočenju bivšeg predsjednika američkih Federalnih rezervi Paula Atlee Walkera, Blackrock je najmoćnija finansijska korporacija na planeti.

Poznati ruski ekonomista Valentin Katasonov tvrdi da je njihov utjecaj ravan onom koji imaju kompanije JP Morgan, Goldman Sachs i Morgan Stanley – zajedno.

Pored ocjena da je najmoćniji, za BlackRock se tvrdi i da je najzatvoreniji koncern za upravljanje imovinom na svijetu, koji je prema podacima s kraja marta ove godine, upravljao imovinom od oko 6,3 biliona (6.300 milijardi) američkih dolara, a nadgleda još najmanje 11 biliona dolara, poslujući sa barem sto država preko svojih 70 kancelarija u 30 zemalja.

Ovaj konzorcijum ima suvlasničko učešće u više od 17.000 firmi širom svijeta, a kako navode analitičari, veliki dio tog bogatstva stekao je špekulacijama baš tokom finansijske krize 2008 godine, postavši jednom od najvećih "banaka u sjenci“.

Mada se Fond zvanično reklamira krajnje stereotipno, kao organizacija koja nudi usluge upravljanja investicijama, rizičnim kapitalom i konsalting za institucionalne i privatne klijente, najžešći kritičari ga optužuju da na osnovu svojih veza sa svim moćnim korporacijama u gotovo svakoj industriji, ali i velikim brojem političkih zvaničnika ostvaruje takav finansijski i društveni utjecaj, da bi njegov promotivni slogan komotno mogao da glasi: “Kompanija koja posjeduje svijet!

Njen prvi korak ka “svjetskom tronu“ započeo je kasnih osamdesetih prošlog vijeka kao “dodatni poslić“ sa vrijednosnim papirima i obveznicama, za koji je jedan privatni equity fond angažovao Larryja Finka, dotadašnjeg brokera investicione banke First Boston.

Fink je osnovao investicioni fond BlackRock 1988. godine, koji je počeo sa osam zaposlenih u jednoj kancelariji, a njegov vrtoglavi uspon je iniciran bankrotom investicione banke Lehman Brothers po izbijanju svjetske finansijske krize 2008. godine.

Naglo bogaćenje

BlackRock je već u to vrijeme bio poznat po svojoj ekspertizi za kontrolu rizika u investiranju, za čiji model već pomenuti časopis The Economist tvrdi da je bio kudikamo bolji od onih zastarjelih, kakve su primenjivali Moodys i Standard & Poors do 2008. godine, te da su i ostali giganti u finansijskom svijetu zauzeli isti pristup, “izbjegao bi se veći dio haosa koji je nastao posljednje decenije“.

Ako ne prije finansijske krize, BlackRock se istakao po njenom izbijanju u poslovima vezanim za “umanenje štete“ koju su izazvali olako odobravani hopotekarni krediti, toliko da je ovaj fond od malog upravnika imovinom izrastao u “spasioca“ i “istjerivača duhova“ sa Wall Streeta.

U isto vrijeme, njegov izvršni direktor Larry Fink je postao sinonim za najmoćnijeg čovjeka na Wall Streetu, baš zbog svog velikog ekonomskog i političkog utjecaja, posebno ako se ima u vidu da BlackRock upravlja i sa više od 90 posto penzijskih rezervi Sjedinjenih Država.

Prema jednoj ranijoj studiji Univerziteta u Amsterdamu, od ukupno 3.900 firmi na berzi u SAD, BlackRock je najveći dioničar u 1.662 njih. Od tih kompanija zavisi više od 23,5 miliona američkih radnika.

BlackRock je i dioničar u bar 438 preduzeća u indeksu S&P 500, koji uključuje najvećih 500 kompanija u SAD, koje čine više od 80 posto ukupnog tržišnog kapitala tog indeksa.

Fond je i glavni akcionar u skoro svim njemačkim kompanijama DAX-a i najveći pojedinačni vlasnik desetak najboljih njemačkih kompanija, uključujući Bayer, BASF, Vonovia, Allianz i E.ON. U tom kontekstu, njemački mediji navode i da je jednom prilikom Larry Fink, navodno u šali izjavio: “Rapolažemo sa toliko novca, da ne znamo više gdje da ga uložimo“.

Radio Sarajevo



Možda će Vas zanimati i:

Back to top button